Novi dokument NASA-e potvrđuje da SAD ubrzava razvoj nuklearnih sustava kako bi prvi postavio reaktor na Mjesec ili Mars.
Nuklearna direktiva iz Washingtona
Interni dokument NASA-e, potpisan 31. srpnja od strane privremenog ravnatelja Seana Duffyja — koji istovremeno obnaša dužnost američkog ministra prometa — nalaže hitno imenovanje dužnosnika zaduženog za razvoj nuklearne energije u svemiru. U roku od šest mjeseci ta bi osoba trebala odabrati dva komercijalna prijedloga za realizaciju sustava.
Direktivu, koju su prvi objavili Politico i AFP, američka administracija opisuje kao projekt od strateške važnosti, osobito u kontekstu sve čvršće svemirske suradnje između Kine i Rusije.
“Od ožujka 2024. Kina i Rusija najmanje su tri puta objavile zajedničku namjeru postavljanja nuklearnog reaktora na Mjesec do sredine 2030-ih”, navodi se u dokumentu. “Država koja prva ostvari taj cilj mogla bi proglasiti zonu zabrane pristupa, što bi SAD-u značajno otežalo planirano uspostavljanje prisutnosti kroz program Artemis.”
Dvadeset godina razvoja bez lansiranja
Korištenje nuklearne energije izvan Zemlje nije nova ambicija. Od 2000. godine NASA je uložila oko 200 milijuna dolara u razvoj malih, prijenosnih fisijskih sustava, ali nijedan još nije dosegnuo fazu spremnosti za let.
Najnoviji napredak ostvaren je 2023., kad su završene tri industrijske studije, svaka vrijedna po pet milijuna dolara. Cilj je bio projektirati sustav koji može generirati 40 kilovata snage, što je dovoljno za opskrbu tridesetak kućanstava tijekom deset godina kontinuiranog rada.
Za razliku od solarnih sustava, nuklearni reaktori mogu raditi bez prekida, neovisno o svjetlosnim uvjetima. Takva pouzdanost ključna je za duge mjesečeve noći i oluje prašine na Marsu. Tehnološki napredak posljednjih godina omogućio je razvoj znatno kompaktnijih i lakših sustava nego u prethodnim desetljećima.
Mars traži najmanje 100 kilovata snage
U prosincu 2024. NASA je formalno donijela odluku o korištenju nuklearne energije kao temelja za buduće ljudske misije na Mars. Ta odluka predstavlja prvi od sedam ključnih koraka u dugoročnom planu slanja astronauta na Crveni planet.
Prema procjenama industrijskih partnera, sustavi za proizvodnju energije morat će osiguravati najmanje 100 kilovata snage kako bi podržali dugotrajne operacije na površini, uključujući sustave za održavanje života, komunikaciju i opremu za vađenje leda iz tla.
Planirana infrastruktura uključuje slijetni modul teške klase, sposoban nositi do 15 tona tereta. Cilj je da sustav bude spreman za lansiranje u prvom kvartalu fiskalne 2030. godine, odnosno krajem 2029.
Artemis kasni, Kina drži tempo
Američki program Artemis, čiji je cilj povratak astronauta na Mjesec i uspostava stalne baze u području južnog pola, suočava se s višestrukim odgodama. Prva planirana misija s posadom, Artemis 3, pomaknuta je na 2027. godinu, ali sve je manje onih koji taj rok smatraju realnim.
Glavni razlog je kašnjenje u razvoju SpaceX-ova sustava za slijetanje, letjelice Starship, koja još nije spremna za let s ljudskom posadom.
Kina je, u međuvremenu, najavila vlastitu misiju s posadom na Mjesec do 2030. godine. Za razliku od američkog programa, njezina je svemirska agencija posljednjih godina uglavnom poštovala zadane rokove. Ako prva uspije postaviti operativni nuklearni sustav na površinu, mogla bi osigurati stratešku prednost prije nego što SAD uopće sleti.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
