Novi misterij na Crvenom planetu.
Mars, često nazivan “novom granicom” istraživanja, ne prestaje zadivljavati svojim zagonetnim obilježjima. Najnovija meta NASA-ine misije otkrivanja tajni Crvenog planeta leži u golemom, zamršenom obliku nalik na paukovu mrežu—formaciji koja bi mogla pružiti ključne odgovore o drevnom okruženju Marsa i njegovom potencijalu za život.
NASA je nedavno objavila da se njezin veteranski rover Curiosity sprema na ambicioznu ekspediciju prema podnožju planine Sharp, poznate i kao Aeolis Mons. Ova planina, koja se uzdiže iz Galeovog kratera, skriva neobičnu formaciju dugu između šest i dvanaest milja, poznatu kao “boxwork”. Iako takve formacije postoje i na Zemlji, nijedna se ne može usporediti s veličinom i složenošću ove na Marsu, što je čini iznimnim predmetom proučavanja.
Boxwork je specifična geološka formacija koja se sastoji od mreže mineralnih grebena koji tvore uzorke nalik na saće. Ove strukture nastaju kada se minerali talože iz podzemnih voda u pukotinama stijena. Tijekom vremena, okolna stijena erodira, ostavljajući otpornije mineralne grebene izložene na površini.
Što čini takozvani “boxwork” posebnim?
Marsovski boxwork sastoji se od zamršene mreže grebena za koje se vjeruje da su nastali prije milijardi godina. Znanstvenici smatraju da je podzemna voda, koja je prolazila kroz pukotine na površini planeta, nosila minerale koji su se tijekom vremena kristalizirali i očvrsnuli. Kako je okolna stijena erodirala, ovi mineralni naslovi ostali su izloženi, stvarajući upečatljive strukture nalik na mrežu.
Ono što ovu formaciju čini jedinstvenom nije samo njezina veličina. Tamni pijesak koji ispunjava praznine između grebena dodatno naglašava njezin dramatičan izgled, pružajući znanstvenicima jedinstvenu priliku za proučavanje njezina sastava i geološke povijesti.
Tragovi drevnih tajni ispod površine Marsa
Prema Kirsten Siebach, planetarnoj znanstvenici sa Sveučilišta Rice i članici tima Curiosityja, ovo obilježje moglo bi pružiti ključne tragove o nastanjivosti Marsa.
“Ovi grebeni sadržavat će minerale koji su se kristalizirali ispod površine, gdje je bilo toplije, dok je slana tekuća voda protjecala kroz njih,” objašnjava Siebach. “Rani mikrobi na Zemlji mogli su preživjeti u sličnom okruženju. To ovo mjesto čini uzbudljivim za istraživanje.”
Grebeni, oblikovani ostacima podzemnih voda koje su se slijevale s planine Sharp, nude uvid u dinamičnu prošlost Marsa. Ako je na Crvenom planetu ikad postojao mikrobni život, njegovi tragovi mogli bi biti sačuvani unutar mineralima bogatih grebena boxworka.
Putovanje koje tek počinje
Iako je ova neobična formacija prvi put uočena 2006. godine HiRISE kamerom Mars Reconnaissance Orbitera, misija rovera obećava nešto neviđeno—blisko proučavanje njezinih zamršenih struktura.
Putovanje do ovog geološkog čuda neće biti lako. Prolazeći preko nekoliko kilometara neravnog terena, rover će do podnožja planine Sharp vjerojatno stići 2025. godine. Kad stigne, Curiosity će upotrijebiti svoj sofisticirani niz alata za analizu minerala ugrađenih u grebene, pružajući znanstvenicima neusporediv uvid u drevne vodene sustave planeta i uvjete koji su mogli podržavati život.
Poveznica između Zemlje i Marsa
Na Zemlji se boxwork formacije obično pojavljuju na liticama ili u špiljama, gdje mineralima bogata voda ostavlja svoj trag u stijenama. Međutim, nijedna zemaljska formacija ne može se usporediti s veličinom i istaknutošću marsovskog boxworka.
Kako se Curiosity približava svom sljedećem odredištu, njegova misija nastavlja mijenjati naše razumijevanje prošlosti Marsa. Hoće li ovi grebeni otkriti odgovor na jedno od najvažnijih pitanja čovječanstva: je li na Marsu ikada postojao život?
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
