Tijekom rutinskog zarona uz obalu grčkog otoka Antikitere 1900. godine, skupina ribara naišla je na olupinu rimskog broda koja je prevozila blago antičkog svijeta. Među kipovima, zlatom i amforama, nalazila se neugledna, zahrđala brončana masa. Nitko tada nije slutio da upravo taj predmet skriva najstarije poznato mehaničko računalo – složeni uređaj koji će izazvati preispitivanje granica antičke znanosti.
Danas poznat kao Mehanizam iz Antikitere, ovaj brončani instrument otkrio je da su drevni Grci vladali preciznom mehanikom i astronomijom na razini koja će stoljećima kasnije biti ponovno dosegnuta tek s pojavom složenih satnih mehanizama u Europi. Iako je sačuvan samo djelomično, otkriveni dijelovi ukazuju na zapanjujuće mogućnosti – od praćenja kretanja planeta do točnog predviđanja pomrčina.
Tehnologija izgubljena u dubinama
Brod koji je prevozio mehanizam vjerojatno je potonuo u 1. stoljeću prije nove ere, no tek je dvije godine nakon njegova otkrića postalo jasno koliko je pronalazak poseban. Stručnjaci atenskog muzeja primijetili su u korodiranoj masi niz zupčanika i oznaka. Iako se isprva vjerovalo da je riječ o navigacijskom instrumentu, daljnja analiza pokazala je da je pred njima nešto daleko sofisticiranije.
Mehanizam je sadržavao desetke precizno izrađenih brončanih zupčanika raspoređenih u višeslojni sustav. Njegova primarna funkcija bila je izračunavanje astronomskih pojava – uključujući kretanje Sunca, Mjeseca, poznatih planeta, pomrčina i kalendarskih ciklusa poput Sarosa i Exeligmosa. Čak je sadržavao brojčanike za prikaz razdoblja između Olimpijskih igara.
Za izradu ovog uređaja bila je potrebna nevjerojatna preciznost, a stručnjaci vjeruju da su korišteni alati poput luk bušilica i tokarskih strojeva. Unutarnja struktura uključivala je epicikličke prijenose – mehanička rješenja koja će se ponovno pojaviti tek u srednjovjekovnim satovima.
Tko je bio genij iza mehanizma?
Iako je datacija pokazala da je uređaj izrađen između 3. i 1. stoljeća prije nove ere, pitanje tko ga je osmislio ostaje bez konačnog odgovora. Neki istraživači povezuju ga s Arhimedom, poznatim po strojevima za modeliranje nebeskih gibanja, dok drugi ukazuju na Hiparha iz Nikeje, čije se lunarne teorije poklapaju s načinom rada mehanizma.
Bez obzira na to tko je autor, jasno je da uređaj nije nastao slučajno. Matematičar Tony Freeth tvrdi kako je Mehanizam iz Antikitere rezultat tradicije grčke mehaničke znanosti – no, čini se da je jedini poznati primjerak koji je preživio.
U novije vrijeme, pomoću naprednih metoda snimanja poput rendgenske tomografije i digitalne rekonstrukcije, znanstvenici su uspjeli “zaviriti” unutar ostataka uređaja. Analiza je otkrila do tada nevidljive natpise, potvrđene su mnoge teorije, a pojavile su se i nove – uključujući onu da je mehanizam možda prikazivao i gibanja planeta putem složenih sustava zupčanika.
Međutim, misteriji ostaju. Koliko je ovakvih uređaja postojalo? Jesu li se koristili u učenju, astrologiji, ritualima – ili svemu navedenom? I što se još krije na dnu mora uz Antikiteru?
Pomorski arheolog Brendan Foley, koji je sudjelovao u novim iskopavanjima na mjestu olupine, smatra da najvažniji dijelovi možda još uvijek nisu pronađeni. Tijekom posljednjih godina izvađeni su novi artefakti, a čak su pronađeni i ostaci ljudi – no čitava priča mehanizma još uvijek je daleko od potpune.
Mehanizam iz Antikitere i dalje izaziva divljenje znanstvenika jer pokazuje koliko su antički Grci bili tehnološki napredniji nego što smo godinama mislili. Ako je doista služio kao svojevrsno prvo računalo, tada nije riječ samo o arheološkom čudu, već o otkriću koje mijenja način na koji gledamo razvoj ljudske znanosti – počevši od jednog kompliciranog stroja koji je stoljećima ležao zaboravljen na dnu mora.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
