Svemirska misija XRISM japanske svemirske agencije JAXA prvi je put zabilježila rendgensko zračenje međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS. Signal je otkrio rendgenski teleskop Xtend, koji je dio satelita X-Ray Imaging and Spectroscopy Mission (XRISM) i služi za snimanje velikih dijelova neba u rendgenskom području. Xtend se sastoji od rendgenskog teleskopa koji fokusira dolazno zračenje te CCD kamere koja ga registrira, pri čemu jedno vidno polje pokriva kvadrat veličine 38,5 lučnih minuta sa svake strane. Na istom satelitu nalazi se i instrument Resolve, namijenjen visoko preciznoj rendgenskoj spektroskopiji.
Novi rendgenski snimak obuhvaća zamišljeni kvadrat širine oko 3 milijuna kilometara oko 3I/ATLAS-a i otkriva slabo, ali mjerljivo rendgensko “svjetlucanje” koje se proteže do udaljenosti od oko 400 000 kilometara od jezgre objekta.
Do sada je 3I/ATLAS bio zabilježen samo u ultraljubičastom, vidljivom, infracrvenom, submilimetarskom i radijskom dijelu elektromagnetskog spektra.
Put prema prvoj rendgenskoj detekciji međuzvjezdanog objekta
Rendgensko zračenje kometa u Sunčevu sustavu prvi je put otkriveno 1996. godine kod kometa Hyakutake, a kasnija su promatranja pokazala da se ista pojava javlja i kod drugih kometa. Ipak, nijedan međuzvjezdani objekt do sada nije pokazivao rendgensku emisiju. S obzirom na svoju veliku masu i izrazito razvijenu komu, 3I/ATLAS izdvajao se kao posebno dobar kandidat za pokušaj rendgenskih mjerenja.
XRISM je zato proveo posebno, izvanredno praćenje 3I/ATLAS-a otprilike mjesec dana nakon njegove najsjajnije faze oko perihela 29. listopada 2025., kada je objekt iz perspektive instrumenata u blizini Zemlje nakratko bio zaklonjen Suncem. Budući da XRISM može promatrati samo dijelove neba udaljene više od 60 stupnjeva od Sunčeva ruba, cijela je kampanja morala biti precizno usklađena. Promatranja su trajala od 23:20 UTC 26. studenoga do 20:38 UTC 28. studenoga, uz ukupno 17 sati efektivne ekspozicije.
Tijekom dvodnevnog praćenja 3I/ATLAS se sporo kretao kroz zviježđe Djevice, pa je položaj satelita morao biti prilagođen četrnaest puta, svakih nekoliko sati, kako bi objekt ostao blizu središta vidnog polja instrumenta Xtend. Podaci dobiveni ovom kampanjom kasnije su objavljeni u tehničkom izvješću tima XRISM.
Rendgenski halo i tragovi plinovitog oblaka
Preliminarna analiza snimaka centriranih na 3I/ATLAS pokazala je slabo, difuzno rendgensko zračenje koje se prostire na kutnoj skali od oko 5 lučnih minuta, što odgovara udaljenosti od približno 400 000 kilometara od objekta. Ta je činjenica snažan pokazatelj da rendgenski halo nije nasumičan artefakt, nego da je povezan s već ranije detektiranim oblakom plina oko 3I/ATLAS-a.
Naime, u kolovozu 2025. oko 3I/ATLAS-a je detektiran plinoviti izboj pomoću opservatorija SPHEREx Space Observatory i svemirskog teleskopa Webb, koji je u više navrata pratio objekt. Novi rendgenski podaci XRISM-a upotpunjuju tu sliku i upućuju na to da isti plinoviti oblak sada pokazuje i rendgensko zračenje.
Prirodno objašnjenje opaženog signala jest rendgensko zračenje koje nastaje kada se oblak plina oko 3I/ATLAS-a sudara sa Sunčevim vjetrom, pri čemu dolazi do izmjene naboja između čestica. U tim interakcijama naboj se prenosi s iona Sunčeva vjetra na atome i molekule u plinskom oblaku, što zatim proizvodi rendgensku emisiju. Spektar instrumenta Xtend pokazuje da su linije ugljika, dušika i kisika pojačane u odnosu na pozadinsko rendgensko zračenje Mliječne staze i emisiju iz Zemljine atmosfere.
Takav višak emisije povezan s tim elementima snažno upućuje na to da rendgenski signal doista proizlazi iz procesa izmjene naboja između plinskog oblaka oko 3I/ATLAS-a i Sunčeva vjetra, a ne iz nekog udaljenog izvora ili instrumentalnog učinka. Time se rendgenska mjerenja XRISM-a nadovezuju na UV, infracrvene, submilimetarske i radijske podatke te daju još jedan ključni uvid u fizikalna svojstva ovog međuzvjezdanog objekta.
Ovo prvo rendgensko opažanje međuzvjezdanog tijela vjerojatno će potaknuti nova ciljanja i dodatna mjerenja drugih istraživačkih timova. Posebno će biti važno utvrditi postoje li rendgenske značajke koje odstupaju od očekivanih potpisa izmjene naboja sa Sunčevim vjetrom, jer bi takva odstupanja mogla ukazati na procese koji do sada nisu bili zabilježeni u plinskim strukturama oko međuzvjezdanih objekata.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
