U povijesnom astronomskom postignuću, Kolaboracija Large Sized Telescope (LST), u kojoj su značajno sudjelovali i hrvatski znanstvenici, uključujući članove sa Sveučilišta u Rijeci, objavila je detekciju najudaljenije aktivne galaktičke jezgre (AGN) poznate kao OP 313 na izuzetno visokim energijama. Ova detekcija, provedena pomoću teleskopa LST-1, predstavlja revolucionarno otkriće objavljeno u Astronomer’s Telegramu (ATel) i ističe izvanredne kapacitete teleskopa LST-1 koji se trenutno kalibrira na sjevernom lokalitetu Opservatorija Cherenkov Telescope Array (CTAO) na otoku La Palma, u Španjolskoj.
Ovo značajno otkriće uzdiže OP 313 kao najudaljeniju poznatu aktivnu galaktičku jezgru (Active Galactic Nucleus) detektiranu pomoću Opservatorija Cherenkov Telescope Array . OP 313 je klasificiran kao tzv. Flat Spectrum Radio Quasar (FSRQ), vrsta AGN-a koja se odlikuje izuzetnom sjajnošću. Ovi astronomski objekti nalaze se u centrima galaksija gdje supermasivne crne rupe konzumiraju materijal iz svoje okoline, stvarajući time energične akrecijske diskove i mlazove svjetlosti te relativističke čestice.
Promatranje izvora OP 313 odvijalo se između 10. i 14. prosinca, nakon što je tim primio upozorenje od satelita Fermi-LAT o neobično visokoj aktivnosti u području niskih energija gama-zraka. Ovaj fenomen potvrđen je i u optičkom spektru korištenjem različitih instrumenata. U samo četiri dana promatranja, LST-1 je uspio detektirati izvor na energijama iznad 100 Gigaelektronvolta (GeV), što je razina energije milijardu puta viša od vidljive svjetlosti.
Dosad je samo devet kvazara poznato na ovako visokim energijama, čime OP 313 postaje deseti na tom impresivnom popisu. Kvazari su generalno teže detektirani na ekstremno visokim energijama zbog slabljenja gama zraka s njihovih akrecijskih diskova i njihove velike udaljenosti. OP 313, lociran na crvenom pomaku od 0.997, nalazi se otprilike 8 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje, čineći ga najudaljenijim AGN-om i drugim najudaljenijim izvorom ikada detektiranim na visokim energijama.
Jedan od glavnih izazova u promatranju ovako udaljenih izvora je tzv. izvangalaktička pozadinska svjetlost (Extragalactic Background Light – EBL), koja se sastoji od kolektivne svjetlosti emitirane od svih objekata izvan Mliječnog puta. EBL interagira s gama zracima vrlo visoke energije, prigušujući ih te time otežavajući njihovo promatranje. Zahvaljujući posebnostima LST-1, koje uključuju optimiziranu osjetljivost za niski energetski raspon CTAO-a između 20 i 150 GeV, Suradnja LST-a uspjela je proširiti promatranje ovog izvora na desetke GeV-a prvi put, otvarajući put za detaljnije proučavanje ovakvih fenomena i bolje razumijevanje EBL-a.
Suradnja LST nastavit će s promatranjima OP 313 pomoću LST-1 s ciljem proširenja skupa podataka. Očekuje se da će ovo omogućiti još preciznije analize koje će pridonijeti napretku u razumijevanju izvangalaktičke pozadinske svjetlosti, proučavanju magnetskih polja unutar ovakvih izvora, te dublje uvide u temeljnu međugalaktičku fiziku.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
