Lars Nielsen, koristeći detektor metala je u Danskoj otkrio rijedak zlatni prsten za koji se vjeruje da je pripadao dosad nepoznatoj kraljevskoj obitelji s vezama prema Francuskoj. Nielsen je pronašao veliki, bogato ukrašeni zlatni prsten s crvenim dragim kamenom dok je istraživao Emmerlev, u Južnom Jutlandu, kako prenosi Live Science. Starost prstena datira iz petog ili šestog stoljeća. “Takav jedinstven i nevjerojatan nalaz je potpuno nadrealan,” izjavio je Nielsen.
Stručnjaci Nacionalnog muzeja Danske odredili su da nakit ima veliko “povijesno značenje” i mogao bi pripadati lokalnom plemstvu povezanom s Merovinzima, dinastijom Franačkih kraljeva koji su vladali dijelovima današnje Francuske, Belgije i Njemačke između petog i osmog stoljeća.
“Zlatni prsten ne samo da otkriva moguću novu plemićku lozu u Emmerlevu, već i povezuje to područje s jednim od najvažnijih europskih centara moći iz Željeznog doba,” izjavila je Kirstine Pommergaard, arheologinja i kustosica u Nacionalnom muzeju Danske. “Zlatni prsten vjerojatno je pripadao ženi i mogao bi biti vjenčani dar kćeri nekog princa u Emmerlevu. Zlato je obično bio diplomatski dar, a poznato je da su brakovi sklapani radi političkih saveza.”
Kraljevska veza
Zaključak o kraljevskoj povezanosti prstena temelji se na njegovoj izvrsnoj izradi, uključujući “pažljivo izrađene spirale na donjoj strani i trokutiće gdje se prsten spaja s postavkom kamena” — karakteristike koje se često povezuju s Franačkom obradom. “To je impresivna razina umijeća koja se danas rijetko viđa,” dodala je Pommergaard.
Crveni kamen na prstenu također pruža tragove o njegovoj vlasničkoj povijesti, s obzirom na to da je slično kamenje poznati simboli moći u nordijskim zemljama, “dok su elitni zlatni prsteni Merovinga obično ukrašeni kovanicom ili pločicom, poput pečatnog prstena,” navode stručnjaci. “To ukazuje na to da je prsten služio kao simbol moći u nordijskom svijetu.”
Plemićka obitelj
“Priča o prstenu sugerira da je plemićka obitelj u Emmerlevu mogla kontrolirati područje između Ribe [grada u jugozapadnom Jutlandu] i Hedebyja [trgovačko naselje iz doba Vikinga, danas u Njemačkoj], čime je osiguravala trgovinu u regiji,” izjavila je Pommergaard. Lokacija prstena, nekoliko kilometara udaljena od ranije otkrivenih artefakata — uključujući kolekciju zlatnih i srebrnih novčića, keramike i zlatnih rogova iz prvog stoljeća — navodi stručnjake na pretpostavku da predmet nije izgubljen, već namjerno ostavljen na tom mjestu.
“Vlasnik prstena vjerojatno je bio upoznat s osobama koje su posjedovale zlatne rogove,” izjavio je Anders Hartvig, srednjovjekovni arheolog u Muzeju Sønderjylland. “Postoji mogućnost da su bili povezani rodbinskim vezama. Ovaj nalaz, zajedno s drugim nedavno pronađenim artefaktima, ukazuje na to da je Južni Jutland igrao značajniju ulogu nego što se ranije smatralo, te da Waddensko more nije bilo zatvoreno područje, nego područje s aristokratskim slojem i značajnim trgovačkim poveznicama prema jugu.
