Jedan od najsjajnijih ikad zabilježenih fenomena ove vrste, brzi radio izboj FRB 20250316A, precizno je lociran u obližnjoj galaksiji NGC 4141. Rezultat otvara nova pitanja o podrijetlu brzih radio izboja i mehanizmima koji ih pokreću.
Što su brzi radio izboji i zašto su važni
Brzi radio izboji kratkotrajni su i vrlo snažni impulsi radio valova; traju tek nekoliko milisekundi pa ih je teško uhvatiti i još teže objasniti. Pretpostavlja se da nastaju u ekstremnim astrofizičkim okruženjima, primjerice u blizini neutronskih zvijezda ili magnetara, no potvrđena fizikalna slika još ne postoji. Zbog iznimne svjetline i kratkog trajanja svaki brzi radio izboj nosi komadić slagalice o magnetnim poljima, plazmi i materiji u međugalaktičkom prostoru.
FRB 20250316A dobio je nadimak RBFLOAT, skraćenicu engleskog izraza “Radio Brightest FLash Of All Time”. Uočila ga je međunarodna suradnja koristeći Canadian Hydrogen Intensity Mapping Experiment, instrument CHIME koji kontinuirano nadzire nebo i specijaliziran je za otkrivanje ovakvih izboja. Dodatni uvid dali su podaci svemirskog teleskopa James Webb. Time je potvrđeno da se brzi radio izboj FRB 20250316A događa u galaksiji NGC 4141 u našem kozmičkom susjedstvu.
Kako je lociran brzi radio izboj FRB 20250316A
CHIME ima mrežu radioteleskopa raspoređenih na više lokacija u Sjevernoj Americi. Oni rade u načinu vrlo duge bazne interferometrije (VLBI), što znači da kombiniraju signale s udaljenih antena kako bi dobili iznimno preciznu sliku. Presudan je bio teleskop u Nacionalnoj zoni radijske tišine u sklopu Opservatorija Green Bank Nacionalne zaklade za znanost SAD-a, zajedno s postajama u Britanskoj Kolumbiji i Kaliforniji. Ovakva mreža omogućila je određivanje izvora s preciznošću od svega nekoliko desetaka mililučnih sekundi.
Analiza prikupljenih podataka pokazala je da je izvor signala lociran s nevjerojatnom preciznošću – unutar samo nekoliko desetaka mililučnih sekundi. Na udaljenosti na kojoj se nalazi, to odgovara području širokom oko 13 parseka, odnosno približno 45 svjetlosnih godina (jedan parsek iznosi 3,26 svjetlosnih godina).
Takva razina preciznosti prvi put omogućuje da se brzi radio izboj pouzdano poveže s konkretnim objektom u galaksiji domaćinu. Znanstvenici naglašavaju da ovo nije samo tehnički uspjeh nego važan korak prema razumijevanju jednog od najvećih misterija moderne astrofizike, što zapravo stvara ovako snažne i kratkotrajne izboje energije u svemiru.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
