U srcu Kafr El Sheikha, arheolozi su otkrili ostatke drevnog astronomskog opservatorija koji je prije više od 2.500 godina bio najvažnija točka promatranja zvijezda u starom Egiptu.
Ovaj opservatorij, smješten u sklopu Hrama faraona u gradu Buto, pružao je neprocjenjiv uvid u kretanje Sunca i zvijezda, čime je značajno utjecao na svakodnevni život tadašnjih Egipćana.
Stari Egipat bio je kolijevka astronomije, gdje su rođeni temelji današnjeg svijeta. Egipćani su prvi uveli 365-dnevni kalendar i podjelu dana na 24 sata, a njihovo potpuno ‘mapiranje’ noćnog neba ostavilo je trajno nasljeđe. Njihove konstelacije i zodijak, od kojih su neki znakovi preživjeli do danas, svjedoče o naprednosti njihove civilizacije. Novo otkriće u Butu potvrđuje izvanredne vještine starih Egipćana, unatoč tome što su do nas stigli tek fragmentarni dokazi. Ova građevina, izgrađena od blatnih opeka, prostirala se na 850 četvornih metara, imala je oblik slova “L”, a ulaz joj je bio okrenut prema istoku, prema izlasku sunca. Arheolozi iz Egipatskog ministarstva turizma i starina otkrili su niz artefakata koji su se koristili za promatranje neba. Posebno je zanimljiv veliki sunčani sat s nagibom, koji su stari Egipćani osmislili kako bi pratili vrijeme. Ovi satovi, vrsta sunčanih satova, koristili su sjenu koju Sunce baca tijekom dana kako bi označili protok vremena od zore do sumraka.
Ovaj specifični sunčani sat sastojao se od 4,8 metara dugog niza vapnenačkih ploča, na kojima je bilo pet ravnih vapnenačkih blokova, tri vertikalna i dva horizontalna. Na ovim blokovima, sada izblijedjelima od starosti, nekada su bile urezane linije koje su pratile promjenu nagiba sjene. Pronađen je i veliki kameni blok u kružnoj sobi, s dva kružna kamena bloka, jednim na sjeveru i jednim na zapadu, koji su također služili za praćenje kretanja Sunca. Kompleks opservatorija uključivao je pet manjih prostorija koje su vjerojatno služile za pohranu alata, dok su četiri male sobe od blatnih opeka i jedna kamena soba najvjerojatnije bile korištene kao toranj za promatranje. U sklopu opservatorija otkrivena je i velika dvorana s tri zida prekrivena žutim mortom, na kojima su bili oslikani murali. Murali prikazuju ritualni brod s osam niša i dva vesla na stražnjem dijelu. Na prednjem dijelu broda arheolozi su uočili prikaz glave boga Horusa i Udjat Oka, simbola koji su povezani ne samo s kozmosom, već i s bogom Horusom i božicom Wadjet, najvažnijim božanstvima Buta.
U sredini dvorane nalazi se kamena platforma na kojoj su pronađeni natpisi, uglavnom astronomske scene izlaska i zalaska sunca tijekom tri godišnja doba koje su Egipćani promatrali. Među pronađenim artefaktima izdvajaju se brončani kipovi bogova Ozirisa i Nemesa, terakota kip boga Besa, te granitni kip iz 26. dinastije, iz razdoblja vladavine faraona Wahibre Psamtika I. Ovaj kip prikazuje Ozirisa, s natpisom posvećenim svećeniku Psamtik-Senebu, koji je nosio titulu Kraljevskog pečatara. Ostali značajni artefakti uključuju mjerni alat, ogrlicu od fajansa, kip boga Ptaha od fajansa, religijske simbole, keramičke artefakte, poklopce amfora od morta i stolove za prinose.
Astronomija je igrala ključnu ulogu u svakodnevnom životu starih Egipćana. Kompleksni kalendar kojeg su osmislili koristio se za obilježavanje protoka vremena i određivanje datuma važnih vjerskih i političkih rituala, poput festivala i krunidbi. Također je bio presudan za praćenje godišnjeg plavljenja Nila, poljoprivredu i navigaciju. Danas, kada nam je kalendar dio svakodnevice, dugujemo zahvalnost naprednim astronomima starog Egipta, koji su svojim znanjem i umijećem postavili temelje našeg današnjeg razumijevanja vremena i svemira. Njihovi impresivni građevinski podvizi omogućili su da se njihovi hramovi i opservatoriji očuvaju tisućama godina, pružajući nam priliku da ih i danas proučavamo.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
