Znanstvena rasprava koja je trajala više od dva desetljeća o podrijetlu kratera Silverpit u južnom dijelu Sjevernog mora konačno je razriješena.
Novo istraživanje potvrdilo je da je nastao udarom asteroida ili kometa prije otprilike 43 do 46 milijuna godina. Time je krater Silverpit uvršten među rijetke udarne kratere na Zemlji.
Istraživački tim sa Sveučilišta Heriot-Watt u Edinburghu analizirao je seizmičke podatke, uzorke stijena i računalne modele. Njihovi rezultati pružaju dosad najjači dokaz da je krater Silverpit nastao udarom asteroida.
Krater Silverpit nalazi se 700 metara ispod morskog dna u Sjevernom moru, oko 130 kilometara od obale Yorkshirea. Otkako je otkriven 2002. godine, promjera 3 kilometra i okružen zonom kružnih rasjeda širokom 20 kilometara, izazivao je žestoke rasprave među geolozima.
Prve analize ukazivale su na udar, zbog centralnog vrha, kružnog oblika i koncentričnih rasjeda, obilježja tipičnih za hiperbrze udare. No, alternativne hipoteze pripisivale su nastanak kratera dubinskom kretanju soli ili urušavanju dna povezanom s vulkanskom aktivnošću.
Godine 2009. geolozi su čak glasovali o mogućem podrijetlu, a većina je tada odbacila hipotezu o udaru.
Novi dokazi
Novi seizmički podaci i uzorci s područja bušotine za naftu donijeli su konačan dokaz. Među uzorcima su pronađeni rijetki kristali kvarca i feldspata s udarnim strukturama nastalim pod ekstremnim tlakom pri udaru.
“Imali smo iznimnu sreću pronaći ove uzorke, to je bilo poput traženja igle u plastu sijena. Oni potvrđuju udar bez ikakve sumnje,” izjavio je Dr. Uisdean Nicholson, sedimentolog na Sveučilištu Heriot-Watt.
Prema njegovim riječima, asteroid promjera oko 160 metara udario je morsko dno pod niskim kutom sa zapada. U nekoliko minuta uvis je izbačena golema masa stijena i vode, visoka oko 1,5 kilometara, koja se potom urušila natrag u more i izazvala tsunami viši od 100 metara.
Profesor Gareth Collins s Imperial koledža u Londonu, koji je još 2009. sudjelovao u raspravi o krateru te izradio numeričke modele za novo istraživanje, naglasio je da je hipoteza o udaru uvijek bila najjednostavnije i najuvjerljivije objašnjenje.
“Iznimno je zadovoljavajuće što smo konačno dobili jasan dokaz. Sada možemo koristiti nove podatke kako bismo bolje razumjeli na koji način udari oblikuju planete ispod njihove površine, što je iznimno teško proučavati na drugim svjetovima,” rekao je Collins.
“Silverpit je rijedak i iznimno dobro očuvan hiperbrzi udarni krater,” naglasio je dr. Nicholson. “Takvi su krateri na Zemlji rijetki jer ih tektonika ploča i erozija uglavnom uništavaju. Do danas je potvrđeno oko 200 udarnih kratera na kopnu, dok je ispod oceana identificirano samo 33.”
Potvrda da je Silverpit nastao udarom smješta ga među rijetke i značajne kratere na Zemlji, poput Chicxuluba u Meksiku, koji se povezuje s izumiranjem dinosaura, te kratera Nadir uz zapadnu Afriku, također nedavno potvrđenog kao posljedicu udara.
Novo istraživanje, osim što rješava višegodišnju znanstvenu raspravu, pruža i uvid u to kako su udari asteroida oblikovali Zemlju kroz geološku povijest te što bi se moglo dogoditi u budućnosti u slučaju novog udara.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
