kozmos.hr
Znanost

Proljetni ekvinocij je stigao ali što to znači?

Proljetni ekvinocij je stigao ali što to znači
objavljeno
Članstvo Kozmos.hr

Pridruži se zajednici koja podržava neovisno novinarstvo.

Članci bez oglasa. Ekskluzivan sadržaj samo za članove. Sve stiže na tvoj e-mail i dostupno je u tvom Buy Me a Coffee profilu.

✓ Ekskluzivni članci i analize
✓ Čitanje bez oglasa
✓ Dostava na e-mail + pristup u Buy Me a Coffee
Postani član »
Podržavaš istraživačko pisanje i razvoj novih serijala.

Proljeće je gotovo ovdje — službeno, barem. Proljetni ekvinocij (ravnodnevnica) dolazi u utorak, označavajući početak proljetne sezone za Sjevernu Hemisferu. Ali što to zapravo znači? Evo što trebate znati o tome kako dijelimo godinu koristeći Zemljinu orbitu.

Što je ekvinocij ili ravnodnevnica?

Zemlja na svojem putovanju oko Sunca zadržava određeni kut. Većinu godine, Zemljina os je nagnuta prema Suncu ili od njega, što rezultira nejednakom raspodjelom sunčeve topline i svjetlosti između sjeverne i južne polutke. Tijekom ekvinocija, međutim, os Zemlje i njena orbita poravnaju se na način da obje hemisfere primaju jednak dio sunčeve svjetlosti. Naziv “ekvinocij” dolazi od latinskih riječi koje označavaju jednakost i noć, odražavajući činjenicu da tijekom ekvinocija, dan i noć traju gotovo identično vrijeme, iako specifična dužina može varirati ovisno o geografskoj lokaciji promatrača. Proljetni, ili vernalni, ekvinocij na Sjevernoj Hemisferi može se dogoditi između 19. i 21. ožujka, ovisno o godini, dok se jesenski ekvinocij događa između 21. i 24. rujna.

Što je solsticij ili Suncostaj?

Solsticiji ili Suncostaj predstavljaju točke u godini kada je Zemlja najekstremnije nagnuta prema Suncu ili od njega, uzrokujući znatne razlike u količini sunčeve svjetlosti koju primaju hemisfere, te stvarajući najveću neravnotežu između dužine dana i noći. Tijekom ljetnog solsticija na Sjevernoj Hemisferi, Zemlja je nagnuta prema Suncu, što rezultira najdužim danom i najkraćom noći u godini. Ovaj solsticij događa se između 20. i 22. lipnja. Zimski solsticij, s druge strane, događa se kada je Sjeverna Hemisfera nagnuta dalje od Sunca, dovodeći do najkraćeg dana i najduže noći. To se događa između 20. i 23. prosinca.

Koja je razlika između meteoroloških i astronomskih sezona? Riječ je o dvjema različitim metodama za podjelu godine. Meteorološke sezone određene su vremenskim uvjetima i dijele godinu na tromjesečja zasnovana na ciklusima godišnjih temperatura. Prema ovom kalendaru, proljeće započinje 1. ožujka, ljeto 1. lipnja, jesen 1. rujna, a zima 1. prosinca. S druge strane, astronomske sezone bazirane su na Zemljinom položaju u odnosu na Sunce, gdje ekvinociji označavaju početak proljeća i jeseni, dok solsticiji signaliziraju početak ljeta i zime

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo
Članstvo Kozmos.hr

Pridruži se zajednici koja podržava neovisno novinarstvo.

Članci bez oglasa. Ekskluzivan sadržaj samo za članove. Sve stiže na tvoj e-mail i dostupno je u tvom Buy Me a Coffee profilu.

✓ Ekskluzivni članci i analize
✓ Čitanje bez oglasa
✓ Dostava na e-mail + pristup u Buy Me a Coffee
Postani član »
Podržavaš istraživačko pisanje i razvoj novih serijala.
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x