Znanstvenici su službeno zabilježili 6.000 potvrđenih planeta izvan Sunčeva sustava. Ova prekretnica označava više od tri desetljeća istraživanja koje je temeljno promijenilo naše razumijevanje svemira. U fokusu su sada planeti slični Zemlji i potraga za znakovima života.
NASA-in Institut za znanost o egzoplanetima (NExScI), koji djeluje pri Kalifornijskom tehnološkom institutu (Caltech) u Pasadeni, službeno je potvrdio da broj egzoplaneta, planeta izvan Sunčeva sustava, sada iznosi više od 6.000. Ti se podaci ne temelje na pojedinačnom otkriću, nego se broj ažurira kontinuirano, kako znanstvenici diljem svijeta potvrđuju nove planete.
Broj potvrđenih egzoplaneta dosegao je 6.000, dok više od 8.000 kandidata još čeka potvrdu. NASA trenutačno ima vodeću ulogu u međunarodnim naporima usmjerenima na otkrivanje planeta koji bi mogli podržavati život.
“Ova prekretnica rezultat je desetljeća istraživanja svemira pomoću NASA-inih teleskopa, istraživanja koje je potpuno promijenilo način na koji čovječanstvo promatra noćno nebo,” izjavio je Shawn Domagal-Goldman, vršitelj dužnosti direktora Odjela za astrofiziku u sjedištu NASA-e u Washingtonu.
“Svaka NASA-ina misija, od otkrića do karakterizacije planeta, dio je šireg odgovora na jedno od temeljnih pitanja: Jesmo li sami u svemiru? Uz teleskope koji dolaze — poput svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman i Habitable Worlds — Sjedinjene Američke Države vodit će sljedeći veliki korak u istraživanju planeta sličnih Zemlji.”
Egzoplaneti: od prvog otkrića do raznolikosti bez presedana
Prošlo je 30 godina od otkrića prvog egzoplaneta oko zvijezde slične Suncu 1995. godine.
Iako su prvi potvrđeni egzoplaneti otkriveni 1992. oko pulsara,ostataka zvijezda koje su eksplodirale kao supernove, prekretnica u astronomiji dogodila se 1995., kada je otkriven planet 51 Pegasi b, prvi u orbiti oko zvijezde slične Suncu. To je označilo početak sustavnog istraživanja planeta izvan Sunčeva sustava.
Istraživači procjenjuju da u našoj galaksiji postoji milijarde planeta, no njihovo otkrivanje i dalje je zahtjevno. Usprkos tome, s porastom broja poznatih egzoplaneta, znanstvenici sve bolje razumiju kako se ukupna populacija planeta u svemiru uspoređuje s onom u Sunčevu sustavu.
Dok naš sustav ima ravnotežu između kamenitih i plinovitih planeta, izgleda da su kameniti planeti mnogo češći u galaksiji. Otkriveni su i brojni svjetovi koji nemaju pandane u našem sustavu, poput plinovitih divova koji orbitiraju bliže matičnoj zvijezdi nego što Merkur orbitira oko Sunca, planeta koji orbitiraju dvije zvijezde, ili nijednu, te planeta s ekstremnim uvjetima: prekrivenih lavom, s oblacima od dragulja, ili gustoćom sličnom stiroporu.
“Svaka nova vrsta planeta koju otkrijemo pomaže nam razumjeti uvjete pod kojima planeti nastaju i,što je najvažnije, koliko su uopće česti planeti poput Zemlje,” izjavila je Dawn Gelino, voditeljica NASA-inog Programa za istraživanje egzoplaneta (ExEP) pri Jet Propulsion Laboratory u Kaliforniji.
Kako otkrivamo egzoplanete?
Većina egzoplaneta nije izravno snimljena jer su preslabi u usporedbi sa sjajem svoje zvijezde. Do danas je izravno snimljeno manje od 100 egzoplaneta. Umjesto toga, većina se otkriva neizravnim metodama, poput metode tranzita, gdje astronomi bilježe privremeno zatamnjenje zvijezde kad planet prođe ispred nje.
Kako bi se isključile druge mogućnosti za zabilježeni signal, gotovo svi kandidati za egzoplanete moraju proći dodatna promatranja, često i drugim teleskopima. Zbog toga tisuće planeta još čekaju potvrdu u NASA-inom arhivu egzoplaneta koji vodi NExScI.
“Za uspješnu potvrdu egzoplaneta potrebna je suradnja cijele znanstvene zajednice. Naš je zadatak razvijati alate koji zajednici omogućuju da od kandidata dođemo do potvrđenih planeta,” objasnila je Aurora Kesseli, zamjenica znanstvene voditeljice NASA-inog arhiva egzoplaneta.
Aurora Kesseli i njezini kolege očekuju da će tisuće novih kandidata za egzoplanete biti identificirane iz već prikupljenih podataka ESA-ine misije Gaia, koja planete otkriva tehnikom astrometrije, te iz budućih promatranja NASA-inog teleskopa Nancy Grace Roman, koji će koristiti gravitacijsku mikroleću kao glavnu metodu detekcije.
Sljedeća faza: traženje biopotpisa
NASA-in fokus sve se više pomiče prema otkrivanju planeta sličnih Zemlji, kamenitih, slične temperature, s potencijalno pogodnim atmosferama za život. Svemirski teleskop James Webb već je analizirao kemijski sastav atmosfera više od 100 egzoplaneta, no detekcija biopotpisa na planetima veličine Zemlje zahtijeva novu generaciju tehnologije.
Ključni izazov je blokiranje sjaja matične zvijezde. Na primjer, Sunce je oko 10 milijardi puta sjajnije od Zemlje, što bi potpuno zasjenilo svjetlost našeg planeta promatranog izdaleka.
Rješenje se traži u razvoju naprednih koronografa, instrumenata koji blokiraju svjetlost zvijezda. Teleskop Nancy Grace Roman imat će koronograf sposoban izravno snimiti planet veličine i temperature Jupitera koji orbitira oko zvijezde slične Suncu.
Roman će također provoditi široku potragu korištenjem gravitacijske mikroleće, čime će dodatno proširiti razumijevanje raznolikosti planetarnih sustava i učestalosti sustava sličnih našem.
Za izravnu detekciju planeta poput Zemlje bit će potrebna još naprednija tehnologija. NASA već razvija koncept za novu misiju pod nazivom Habitable Worlds Observatory, čiji je cilj otkrivanje mogućih znakova života u atmosferama drugih svjetova.
NASA-in popis egzoplaneta neprestano raste, a nova otkrića otvaraju sve konkretnije mogućnosti za odgovore na jedno od najvažnijih znanstvenih pitanja današnjice: jesmo li sami u svemiru? Nadolazeće misije predstavljaju temeljnu infrastrukturnu pripremu za sljedeći korak u potrazi za životom izvan Zemlje.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
