Enkelad, ledeni svijet skriven duboko u Saturnovu sustavu, jedno je od najuzbudljivijih mjesta u svemiru za potragu za izvanzemaljskim životom.
Na prvi pogled Saturnov mjesec Enkelad ne djeluje posebno. Mnogo je manji od našeg Mjeseca, udaljen stotinama milijuna kilometara i u cijelosti prekriven debelim slojem leda. Ipak, ispod te zaleđene kore nalazi se golemi ocean tekuće vode, što ga svrstava među najperspektivnija tijela u Sunčevu sustavu u potrazi za životom.
“Tamo gdje ima vode, postoji i mogućnost života”, ističe astrobiolog Nozair Khawaja, voditelj istraživačkog tima na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. Njegov tim uskoro započinje eksperimente kojima žele otkriti koje se kemijske tvari mogu stvoriti u uvjetima sličnim onima na Enkeladu.
Otkrivanje vode promijenilo je sve
Saturn je šesti planet od Sunca, smješten iza Marsa i Jupitera. “Znanstvenici su nekada smatrali da je regija iza Marsa beznadna za potragu za životom ili uvjetima pogodnim za život”, objašnjava Khawaja. Smatralo se da su temperature preniske, a Sunčeve svjetlosti premalo.
Zato je otkriće tekuće vode na Enkeladu bilo pravo iznenađenje. Prvi tragovi podzemnog oceana stigli su 2005. godine, kada su instrumenti NASA-ine misije Cassini otkrili snažne mlazove vode i ledenih čestica na južnom polu mjeseca. Duž dubokih pukotina izbijali su oblaci vodenih para i leda koji su se protezali stotinama kilometara u svemir.
Organske molekule: život ili kemija?
Analize tih ledenih čestica otkrile su i postojanje organskih molekula, od jednostavnih do složenih spojeva temeljenih na ugljiku. “Prvi put smo u jednom oceanu pronašli vrlo velike organske molekule”, naglašava Khawaja. To bi moglo upućivati na biološku aktivnost unutar Enkelada.
No, postoji i druga mogućnost: takve molekule mogli su proizvesti hidrotermalni procesi, slični onima koji se na Zemlji odvijaju na dnu oceana u blizini vrućih podmorskih izvora. U laboratoriju u Berlinu Khawajin tim sada pokušava rekonstruirati uvjete kakvi vladaju ispod ledene kore Enkelada i testirati mogu li takve reakcije doista stvoriti otkrivene molekule.
Što bi značilo otkriće života?
Ako bi se na Enkeladu doista pronašli tragovi života, posljedice bi bile goleme. “Otkriće izvanzemaljskog mikrobiološkog života probudilo bi nadu da slični tragovi postoje i drugdje u svemiru te da negdje postoje uvjeti u kojima je moguć život nalik našem ili koji bi se jednoga dana mogao razviti”, kaže Khawaja.
Ipak, ljubitelji znanstvene fantastike morat će prizemljiti očekivanja. Znanstvenici ne traže male zelene ljude s očima, rukama i nosom. Potraga je usmjerena isključivo na jednostavne organizme poput bakterija, jer je upravo takav oblik života na Zemlji nastao prvi i opstao u najtežim uvjetima.
Enkelad tako ostaje jedno od ključnih odredišta u istraživanju Sunčeva sustava. Ono što skriva ispod svoje ledene površine moglo bi nam zauvijek promijeniti razumijevanje života u svemiru.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
