Mars i Zemlja nekad su nalikovali blizancima. Barem tako nam govori sve što smo do sada pronašli na površini Marsa.
Ako tražimo planet koji najviše nalikuje Zemlji, Mars je očiti izbor. No to još uvijek ne znači da je sličnost velika. Prije nekoliko milijardi godina, Mars je imao guste oblake ugljičnog dioksida, površinske rijeke, jezera, pa čak i oceane. U to je vrijeme crveni planet možda bio hladniji od Zemlje, s golemim polarnim kapama i sušom klimom, ali ključni uvjeti za život – voda, atmosfera, kemijski elementi – postojali su.
U isto to vrijeme, na Zemlji su već postojali mikroorganizmi. Plutali su oceanima, kretali se bičevima, ili obavljali svoje mikroskopske poslove kako već mikrobi to rade. Nije nemoguće zamisliti da se nešto slično dogodilo i na Marsu. Je li život ondje ikad postojao? Je li ostavio tragove? I što je još važnije – može li se nešto od toga sačuvati do danas?
Četiri osnovna uvjeta za život, a Mars je imao barem neke
Znanstvenici procjenjuju Marsovu pogodnost za život na temelju četiri osnovna kriterija. Prvi i najvažniji: voda. Ali ne led, ne para – već tekuća voda. Ona mora biti prisutna u dovoljnim količinama, s pravim salinitetom i kiselinom, jer ekstremne vrijednosti – previše soli, prenizak pH – onemogućuju razvoj života. Iako znamo da ekstremofili na Zemlji mogu preživjeti u nevjerojatnim uvjetima, biokemija ipak ima svoja ograničenja.
Drugi kriterij je kemijska okolina. Život treba osnovne gradivne elemente poput ugljika, vodika, dušika i kisika – i to na površini ili blizu izvora vode. Istodobno, mora biti malo otrovnih elemenata poput nikla i cinka. Neki su potrebni u tragovima, ali u većim količinama postaju smrtonosni.
Treće, potrebna je energija. To može biti Sunčeva svjetlost, ali i energija iz geoloških izvora – primjerice iz hidrotermalnih izvora. Bitni su i kemijski putevi koji omogućuju skladištenje i pretvorbu energije – redukcijska i oksidacijska sredstva.
I konačno – fizikalni uvjeti. Temperatura ne smije biti previsoka ni preniska, tlak mora biti unutar određenih granica, kozmičko zračenje ne smije uništiti molekule koje život koristi, a potrebna je i čvrsta podloga na kojoj se mikroorganizmi mogu nastaniti. Ako svi ti uvjeti nisu ispunjeni, život nema šanse.
Znamo da je Mars u prošlosti ispunjavao neke od tih kriterija. No je li imao sve? I ako jest, je li to bilo dovoljno da život zaista nastane?
Gdje bi se život mogao skrivati danas?
U današnje vrijeme, Mars je surov i hladan planet. Većina njegove vode zarobljena je u ledenim polarnim kapama ili pod površinom. Ipak, postoje dokazi da bi ponegdje mogla postojati tekuća voda.
Godine 2018. znanstvenici su, zahvaljujući radarskim podacima s orbitera Mars Express, otkrili moguće jezero tekuće vode ispod južne polarne kape. Pretpostavljali su da voda ostaje u tekućem stanju zbog pritiska leda iznad nje. No kasnija istraživanja dovela su u pitanje to tumačenje – možda nije riječ o vodi, već o nečemu drugome što slično reflektira radarske valove.
Još ranije, 2015. godine, sonda Mars Reconnaissance Orbiter otkrila je tamne pruge koje se ljeti pojavljuju na obroncima kratera. Ove linije, poznate kao recurring slope lineae, možda nastaju kada podzemna voda ispari i izbije na površinu. No postoje i druga moguća objašnjenja – možda nastaju zbog vlage iz atmosfere, ili kombinacije soli koje se spuštaju niz padinu.
Najnoviji tragovi dolaze iz dubina. Godine 2024., znanstvenici koji rade s NASA-inom sondom InSight analizirali su podatke seizmometra i zaključili da bi se na 10 do 20 kilometara dubine mogla nalaziti voda. Ne cijeli podzemni ocean, već voda vezana uz minerale – hidratizirani materijal skriven u pukotinama stijena, zagrijan zaostalom toplinom Marsove unutrašnjosti.
Na Zemlji znamo da život može preživjeti u sličnim uvjetima, duboko ispod tla, bez Sunčeve svjetlosti. Moguće je da su se i marsovski mikroorganizmi – ako su ikad postojali – s vremenom povukli u dubine kako je planet gubio atmosferu i vlagu. Slično se pretpostavlja i za hipotetski život na Veneri, koji bi se mogao nalaziti visoko u oblacima.
Tragači za životom i dalje kopaju Mars
Danas najaktivniju ulogu u potrazi za životom na Marsu ima NASA-in rover Perseverance, koji istražuje krater Jezero – nekadašnje dno drevnog jezera. Cilj misije je pronaći moguće biološke tragove iz prošlosti, analizirati stijene i eventualno pripremiti uzorke za povratak na Zemlju.
Europska svemirska agencija također se sprema za svoju misiju: rover Rosalind Franklin trebao bi sletjeti na Mars 2028. godine, sličnim ciljem – istražiti podzemlje u potrazi za znakovima života.
Na pitanje postoji li život na Marsu – sadašnji ili prošli – još nemamo odgovor. No znanstvenici vjeruju da je Mars, ako je ikad bio nastanjen, mogao imati život duboko u tlu, skriven u vodi koju ne vidimo, ali je još uvijek ondje.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
