Naša galaksija, Mliječna staza, sudarala se s mnogim drugim galaksijama tijekom svog postojanja. Međutim, prema novim podacima iz svemirskog teleskopa Gaia Europske svemirske agencije (ESA), najnoviji sudar dogodio se mnogo kasnije nego što se dosad mislilo.
Mliječna staza je tijekom vremena rasla jer su se druge galaksije približavale, sudarale i bivale apsorbirane u našu galaksiju. Svaki sudar ostavio je tragove koji još uvijek titraju kroz različite skupine zvijezda, utječući na njihovo kretanje i ponašanje.
Jedan od ključnih ciljeva teleskopa Gaia je razotkrivanje povijesti naše galaksije proučavanjem tih tragova. Gaia to postiže preciznim određivanjem položaja i kretanja više od 100.000 zvijezda u blizini našeg Sunčevog sustava, što je tek mali dio od oko 2 milijarde izvora koje promatra.
“Dok mi s vremenom dobivamo bore, naše istraživanje pokazuje da je suprotno istinito za Mliječnu stazu. Ona je poput kozmičkog Benjamina Buttona, s vremenom postaje manje naborana,” izjavio je Thomas Donlon s Politehničkog instituta Rensselaer i Sveučilišta Alabama u Huntsvilleu, SAD, te glavni autor nove studije objavljene u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Otkrivanje posljednjeg velikog sudara
Te galaktičke bore otkrivene su tek 2018. godine. Ta je studija prva točno odredila vrijeme sudara koji je stvorio bore uspoređujući opažanja s kozmološkim simulacijama. Halo Mliječne staze sadrži veliku skupinu zvijezda s neobičnim orbitama, za koje se smatra da su ušle u našu galaksiju tijekom događaja nazvanog “posljednje veliko spajanje“.
Znanstvenici su ranije datirali ovo spajanje između 8 i 11 milijardi godina unazad, kada je Mliječna staza bila u povojima, i poznato je kao Gaia-Sausage-Enceladus (GSE). Međutim, podaci iz Gaia objavljeni 2022. godine sada sugeriraju da je drugo spajanje moglo donijeti neobično kretanje zvijezda.
“Da bi bore zvijezda bile tako jasne kao što se pojavljuju u Gaia podacima, one su se morale pridružiti našoj galaksiji prije manje od 3 milijarde godina – najmanje 5 milijardi godina kasnije nego što se prethodno mislilo,” dodala je suautorica Heidi Jo Newberg, također s Politehničkog instituta Rensselaer.
Ovo otkriće sugerira da, umjesto da te zvijezde potječu iz drevnog GSE spajanja, one moraju potjecati iz novijeg događaja nazvanog Virgo Radial Merger, koji se dogodio prije manje od 3 milijarde godina.
“Povijest Mliječne staze trenutno se neprestano prepisuje, velikim dijelom zahvaljujući novim podacima iz Gaie,” naglašava Thomas. “Naša slika prošlosti Mliječne staze dramatično se promijenila u posljednjem desetljeću, i naše razumijevanje tih spajanja nastavit će se brzo mijenjati.”
Transformacija razumijevanja galaksije
Ovaj rezultat – da se veliki dio Mliječne staze pridružio unutar posljednjih nekoliko milijardi godina – velika je promjena od prethodnih shvaćanja. Mnogi popularni modeli i ideje o tome kako Mliječna staza raste očekivali su da je nedavni sudar s patuljastom galaksijom ove mase vrlo rijedak.
Vjerojatno je da je Virgo Radial Merger donio obitelj drugih malih patuljastih galaksija i zvjezdanih skupova, koji su se svi pridružili Mliječnoj stazi otprilike u isto vrijeme. Buduća istraživanja će otkriti koji od ovih manjih objekata, koji su se prethodno smatrali povezanim s drevnim GSE, zapravo pripadaju novijem Virgo Radial Mergeru.
Ovo otkriće pridružuje se nizu rezultata iz Gaie koji prepisuju povijest naše galaksije. Svemirski teleskop Gaia je jedinstveno postavljen za istraživanje bezbrojnih zvijezda na našem nebu, te je do sada prikupio neusporediv skup podataka o položajima, udaljenostima i kretanjima oko 1,5 milijardi zvijezda.
“Gaia je izuzetno produktivna misija koja transformira naš pogled na svemir,” zaključuje Timo Prusti, projektni znanstvenik za Gaiju u ESA-i. “Ovo otkriće poboljšava naše znanje o mnogim složenim događajima koji su oblikovali Mliječnu stazu, pomažući nam da bolje razumijemo kako se galaksije formiraju i oblikuju, posebice naša domaća galaksija.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
