Prva ljudska posada koja je krenula prema Mjesecu nakon više od pola stoljeća vratila se na Zemlju 10. travnja 2026., nakon gotovo deset dana leta u sklopu NASA-ine probne misije Artemis II. Kapsula Orion s Reidom Wisemanom, Victorom Gloverom, Christinom Koch i kanadskim astronautom Jeremyjem Hansenom spustila se u Tihi ocean nedaleko od San Diega u petak u 17:07 po pacifičkom vremenu, odnosno u subotu u 2:07 po hrvatskom vremenu. U najudaljenijoj točki misije posada se nalazila 406.771 kilometar od Zemlje, više nego ijedna ljudska posada prije nje, čime je srušen rekord koji je od 1970. držao Apollo 13.
Artemis II bio je prvi let Oriona s ljudima na putu prema Mjesecu i natrag. Tijekom misije astronauti su prešli oko 1,12 milijuna kilometara, testirali ključne sustave letjelice, ručno upravljali kapsulom u više faza leta i prikupili podatke koji će se koristiti u pripremi sljedećih misija iz programa Artemis.
Nakon spuštanja u Pacifik preuzeli su ih zajednički timovi NASA-e i američke vojske. Astronauti su izvađeni iz kapsule u otvorenom moru, a zatim helikopterom prebačeni na brod USS John P. Murtha, gdje su obavljeni prvi liječnički pregledi. Nakon toga vratili su se u Houston, u Svemirski centar Johnson.
Prvi Orionov let s posadom
Artemis II poletio je 1. travnja s lansirne rampe 39B u Svemirskom centru Kennedy na Floridi u 18:35 po lokalnom vremenu, odnosno 2. travnja u 00:35 po hrvatskom vremenu. Bio je to prvi let programa Artemis s ljudskom posadom i prvi put da su astronauti poletjeli na NASA-inoj raketi Space Launch System.
Prvog dana leta posada i timovi na Zemlji provjeravali su stanje svih ključnih sustava kapsule, koju su astronauti nazvali Integrity, kako bi potvrdili da je spremna za nastavak puta prema Mjesecu. U istoj fazi misije NASA je u Zemljinu orbitu rasporedila i četiri mala satelita CubeSat međunarodnih partnera.
Drugoga dana servisni modul Oriona uključio je glavni motor i poslao kapsulu na putanju prema Mjesecu. Pri najbližem prolazu letjelica se spustila na oko 6546 kilometara iznad mjesečeve površine.
Budući da je riječ o prvom Orionovu letu s ljudskom posadom kroz duboki svemir, inženjeri su tijekom cijele misije pratili kako se letjelica ponaša u stvarnim uvjetima. Posada je provjeravala sustav za održavanje života, opremu za izvanredne situacije, svemirska odijela Orion Crew Survival System i druge ključne sustave kapsule. Wiseman, Glover, Koch i Hansen u više su navrata i ručno upravljali Orionom kako bi NASA prikupila podatke o upravljivosti letjelice za buduće manevre prilaska i spajanja s landerima namijenjenima ljudskoj posadi u misiji Artemis III i kasnijim letovima.
Ukupna prijeđena udaljenost iznosila je oko 1,12 milijuna kilometara. Najveća udaljenost od Zemlje, 406.771 kilometar, postala je nova najdalja točka do koje je ljudska posada ikada stigla.
Snimke Mjeseca i priprema za Artemis III
Jedan od najupečatljivijih dijelova misije dogodio se 6. travnja tijekom preleta Mjeseca. Posada je tada snimila više od 7000 fotografija mjesečeve površine i prizora u okolnom svemiru, uključujući i pomrčinu Sunca viđenu iz Oriona, kada je Mjesec iz perspektive kapsule zaklonio Sunce.
Na snimkama su zabilježeni izlazak i zalazak Zemlje iza zakrivljenog mjesečeva obzora, udarni krateri, drevni tokovi lave, pukotine i razlike u boji na površini, kao i prizori Mliječne staze. Posada je posebno pratila teren uz terminator, granicu između mjesečeva dana i noći, gdje nisko Sunce baca duge sjene preko reljefa. Upravo takvi uvjeti nalikuju onima u području južnog pola Mjeseca, gdje bi astronauti prema sadašnjem planu trebali sletjeti 2028. godine.
Tijekom misije astronauti su predložili i moguća imena za dva mjesečeva kratera te prijavili bljeskove udara meteoroida na noćnoj strani Mjeseca. Uz operativne zadatke sudjelovali su i u nizu znanstvenih istraživanja koja bi trebala pomoći u pripremi budućih dugotrajnih misija na Mjesecu i kasnije prema Marsu.
Među tim istraživanjima bio je i AVATAR, pokus koji prati kako ljudsko tkivo reagira na bestežinsko stanje i zračenje u dubokom svemiru. Provedena su i druga mjerenja ljudske izvedbe i zdravstvenog stanja posade kako bi se preciznije procijenilo što astronaute čeka na dugim misijama izvan Zemljine zaštitne magnetosfere.
Nakon završetka Artemisa II, NASA i partneri okreću se pripremi misije Artemis III.
Sljedeći Orion s novom posadom trebao bi iduće godine u niskoj Zemljinoj orbiti ispitati kako će kapsula raditi s komercijalno razvijenim mjesečevim landerima prije novog leta prema Mjesecu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
