Sjevernjača, također poznata kao Polaris
Na prvi pogled, Sjevernjača – ili Polaris, kako joj je službeno ime – izgleda kao da stoji mirno na noćnom nebu, točno na sjeveru. Prema EarthSky, ona nam pokazuje gdje se nalazi nebeski sjeverni pol, odnosno točka oko koje se čini da se cijelo noćno nebo vrti. Zbog toga je Sjevernjača pouzdan orijentir kada tražimo smjer sjevera. Ipak, iako se čini da Sjevernjača ne mijenja svoju poziciju, ona se zapravo pomalo miče. Kad bismo je fotografirali kroz duže vrijeme, vidjeli bismo da i Sjevernjača pravi mali krug oko točne pozicije nebeskog sjevernog pola. To se događa jer Sjevernjača nije točno na sjevernom polu, već je malo pomaknuta – za oko 0,65 stupnjeva. Zato svakog dana opisuje krug promjera 1,3 stupnjeva. Kad se za stotinjak godina još više približi nebeskom polu, na udaljenosti od samo 0,45 stupnjeva, njezin će dnevni krug biti još manji, promjera samo 0,90 stupnjeva.
Zašto Sjevernjača izgleda kao da se ne miče?
Razlog leži u rotaciji Zemlje. Naš planet se okreće jednom dnevno, što znači da se Sunce pojavljuje na istoku i nestaje na zapadu, a noću zvijezde slijede sličan put. Ali Sjevernjača, smještena gotovo točno iznad Zemljine sjeverne osi, čini se kao da je uvijek na istom mjestu na nebu.
Visina Sjevernjače na nebu
Visina Sjevernjače na nebu ne samo da nam pokazuje gdje je sjever, već se točno poklapa s geografskom širinom na kojoj se nalazimo. Na primjer, ako ste na Jadranu, na otprilike 43° sjeverne širine, Sjevernjača će biti približno 43° iznad horizonta. Ako se pak nađete u Zagrebu, koji leži na otprilike 45° sjeverne širine, Sjevernjača će se na nebu nalaziti na visini od oko 45°. Ova jedinstvena karakteristika omogućuje da se po visini Sjevernjače na noćnom nebu precizno odredi vlastita geografska širina. Putovanje sjeverno ili južno za 111 kilometara rezultira promjenom visine Sjevernjače na nebu za jedan stupanj, čime se omogućava precizna navigacija i orijentacija čak i bez suvremenih navigacijskih uređaja. Takva osobina Sjevernjače koristi se stoljećima kao neprocjenjiv alat za mornare i istraživače, pružajući im pouzdan način za određivanje smjera i pozicije na Zemlji.
Kako Sjevernjača postaje sjevernjača
Zemljina precesija, odnosno kretanje kojim os Zemlje opisuje krug na nebeskoj sferi svakih 26.000 godina, znači da Sjevernjača nije uvijek bila naš vodič ka sjveru. Prije nekoliko tisuća godina, dok su se gradile piramide, zvijezda Thuban u zviježđu Zmaja bila je naša ‘Sjevernjača’. Za dvanaest tisuća godina, Vega iz zviježđa Lire preuzet će ulogu sjajnije Sjevernjače od današnjeg Polarisa. Sjevernjača je ime koje se može odnositi na bilo koju zvijezdu koja ima ulogu sjeverne zvijezde. Naš današnji Polaris nekoć je bio poznat kao Phoenice i 49. je po sjaju na noćnom nebu. Stoga, njegova posebnost nije u sjaju, već u jedinstvenoj poziciji.
Pravilno kretanje
I Polaris, kao i sve zvijezde, ima više vrsta gibanja. Zvijezde koje vidimo svake noći su dio naše galaksije, Mliječne staze, i sve se one kreću kroz prostor. Međutim, zbog velike udaljenosti, teško je primijetiti njihovo relativno kretanje. Zato nam se čini da su zvijezde uvijek na istim mjestima. Ali s vremenom, njihovo se gibanje, poznato kao pravilno gibanje, ipak može uočiti. Za Polaris, to gibanje je vrlo malo, otprilike 46 lučnih sekundi u tisuću godina, što je otprilike 1/40 promjera punog Mjeseca. Kad govorimo o gibanju ili nepomičnosti zvijezda, važno je zapamtiti da se sve one kreću kroz svemir, samo što je to kretanje sporo i neprimjetno tijekom ljudskog života.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
