kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Pogledajte ostatke ogromne zvijezde eksplodirane prije 11000 godina u gigapikselnoj fotografiji
Svemir

Pogledajte ostatke ogromne zvijezde eksplodirane prije 11000 godina u gigapikselnoj fotografiji

Vela Supernova. Zasluge: CTIO/NOIRLab/DOE/NSF/AURA Obrada slike: T.A. Rector (Sveučilište u Aljasci Anchorage/NOIRLab NSF-a), M. Zamani & D. de Martin (NOIRLab NSF-a).
objavljeno

Kamera “Dark Energy” (kamera tamne energije) zabilježila ostatke masivne zvijezde koja je eksplodirala prije gotovo 11.000 godina u impresivnoj gigapikselnoj slici.


Ovaj očaravajući prikaz bogatih nijansi i prozračnih plinskih niti otkriva Vela supernovu, prostrani nebularni ostatak kozmičkog materijala iz masivne zvijezde koja je završila svoj životni vijek eksplozijom prije približno 11.000 godina. Položena na otprilike 800 svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje, u zviježđu Vela (Jedra), ova nebeska maglica spada među najbliže ostatke supernove našem planetu. Iako je zvijezda prestala sjati prije milenija, udarni val njezine smrti i dalje se neumorno širi kroz međuzvjezdani prostor, vučeći za sobom sjajne struje plina.

Fotografija koju pred vama predstavljamo spada među najopsežnije vizualne zabilješke ovog astronomskog fenomena do danas. Realizirana je pomoću izuzetno sofisticirane Kamere tamne energije (DECam), projektirane od strane Američkog ministarstva energije i instalirane na Teleskopu Víctora M. Blanca promjera 4 metra, koji je dio infrastrukture Nacionalne znanstvene zaklade SAD-a, lociranog u Cerro Tololo Međuameričkom opservatoriju u Čileu, kao dio programa NOIRLab NSF-a.


Svemir pun boja

Zapanjujuća paleta crvenih, žutih i plavih tonova na ovoj fotografiji postignuta je korištenjem triju specijaliziranih DECam filtera, od kojih svaki zahvaća određenu boju svjetlosti. Snimke su napravljene kroz svaki od filtera te su potom složene jedna na drugu (stacking), stvarajući ovu visokorezolucijsku kolor fotografiju koja ističe složenu mrežu filamenata rasprostranjenih kroz ekspandirajući plinski oblak. Također, ovo je najveća DECam fotografija ikada objavljena javnosti, impresivnih 1,3 gigapiksela.

Vela supernova nije ništa manje nego spektralan odjek nekadašnje masivne zvijezde. Kada je eksplodirala prije 11.000 godina, njezini vanjski slojevi su se nasilno otrgnuli i razasuli po okolnom svemiru, pokrećući udarni val koji je i danas vidljiv. Kako se udarni val širi, vrući, energizirani plinovi bježe od mjesta eksplozije, komprimirajući se i interagirajući s međuzvjezdanom sredinom, stvarajući tako vidljive vrpcaste plave i žute filamente.

Fotka od 1.3 gigapixela

Ova šarena mreža nježnih plinskih filamenata predstavlja ostatak Vele supernove, šireću maglicu kozmičkog otpada koja je ostala nakon eksplozije masivne zvijezde prije otprilike 11.000 godina. Fotografija je snimljena pomoću Kamere za tamnu energiju (DECam), koju je izradio Odjel za energiju, a koja je montirana na Teleskopu Víctora M. Blanca promjera 4 metra. Zasluge:
CTIO/NOIRLab/DOE/NSF/AURA
Obrada slike: T.A. Rector (Sveučilište u Aljasci Anchorage/NOIRLab NSF-a), M. Zamani & D. de Martin (NOIRLab NSF-a).
Ova šarena mreža nježnih plinskih filamenata predstavlja ostatak Vele supernove, šireću maglicu kozmičkog otpada koja je ostala nakon eksplozije masivne zvijezde prije otprilike 11.000 godina. Fotografija je snimljena pomoću Kamere za tamnu energiju (DECam), koju je izradio Odjel za energiju, a koja je montirana na Teleskopu Víctora M. Blanca promjera 4 metra. Zasluge:
CTIO/NOIRLab/DOE/NSF/AURA Obrada slike: T.A. Rector (Sveučilište u Aljasci Anchorage/NOIRLab NSF-a), M. Zamani & D. de Martin (NOIRLab NSF-a).

Cijelu sliku, veličine 2.8 gigabajta možete skinuti klikom ovdje

Ogromna struktura ove supernove proteže se gotovo 100 svjetlosnih godina, šireći se do dvadeset puta većeg promjera od punog Mjeseca na noćnom nebu. Unatoč dramatičnosti posljednjih trenutaka zvijezde, ona nije potpuno nestala. Nakon što je izgubila svoje vanjske slojeve, jezgra zvijezde kolabirala je u neutronsku zvijezdu – iznimno gustu kuglu sastavljenu od protona i elektrona spojenih u neutrone. Neutronska zvijezda, poznata kao Vela Pulsar, sada je ultrakondenzirani objekt s masom sličnom suncu, sadržanom u sferi promjera samo nekoliko kilometara.

Vela Pulsar

Pozicionirana u donjem lijevom dijelu slike, ovaj pulsar je relativno blijeda zvijezda koja se ne može razlikovati od tisuća njezinih nebeskih susjeda. I dalje pod utjecajem svoje eksplozivne smrti, Vela Pulsar se brzo vrti oko vlastite osi i ima snažno magnetsko polje. Ove osobine stvaraju dvostruke zrake radijacije koje 11 puta svake sekunde osvjetljavaju nebo, poput bljeskova svjetionika.


Ova snimka ističe impresivne kapacitete Kamere tamne energije u dokumentiranju dubokih i širokih svemirskih prizora. Smješten na Teleskopu Víctora M. Blanca u Čileu, DECam skuplja svjetlosne signale koji su proputovali ogromne svemirske daljine. Svjetlost prvo prolazi kroz teleskopovu cijev, gdje se reflektira od ogromnog zrcala promjera 4 metra izrađenog od aluminijski premazanog stakla koje po težini parira teretnom kamionu. Ovo zrcalo nije samo masivno, već je i majstorski oblikovano kako bi precizno usmjeravalo svjetlosne zrake.

Nakon početne refleksije, svjetlost se dalje vodi kroz srž DECam-a, prošavši kroz korektivnu leću gotovo metarskog promjera, sve do mreže od 62 uređaja s optičkim spojevima (CCD). Ovi CCD uređaji funkcioniraju kao ‘oči’ kamere, pretvarajući primljenu svjetlost u električne signale, koji se zatim digitaliziraju u piksele.

Svaka pojedinačna slika koju DECam uhvati sadrži 570 megapiksela, a kada se višestruke ekspozicije pažljivo slože jedna na drugu, rezultat je zadivljujuće detaljan vizualni zapis. Ovaj sofisticirani mozaik CCD-a omogućuje astronomima da stvore očaravajuće vizualne prikaze slabo osvijetljenih kozmičkih fenomena, kao što je Vela supernova, otvarajući prozor u neograničeno svemirsko prostranstvo spremno za detaljno istraživanje.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.