Znanstvenici su prvi put svjedočili spajanju dvaju kvazara – galaksija koje pokreću supermasivne crne rupe – tijekom kozmičke zore, samo 900 milijuna godina nakon Velikog praska. Ovo je prvo otkriće takvog sudara u ovom ranom razdoblju svemira, koje je bilo obilježeno intenzivnim formiranjem zvijezda i galaksija.
Razdoblje nakon Velikog praska, poznato kao Kozmička Zora, trebalo bi biti ispunjeno spajanjima galaksija, no dosadašnja istraživanja su uglavnom otkrivala izolirane kvazare. Ovo otkriće, koje je izuzetno značajno, pruža novi uvid u procese koji su oblikovali rani svemir. Yoshiki Matsuoka sa Sveučilišta Ehime u Japanu ističe: “Postojanje spajajućih kvazara u Epohi Reionizacije dugo se očekivalo. Sada je to prvi put potvrđeno.”
Kvazari su među najsjajnijim objektima u svemiru. Oni su galaksije u kojima supermasivna crna rupa intenzivno usisava okolnu tvar, stvarajući blještavu svjetlost zbog trenja i gravitacijskih sila koje djeluju na oblak plina i prašine. Smatra se da kvazari nastaju kada se dvije galaksije spoje, povećavajući koncentraciju materijala u središtu galaksije.
U novijem svemiru postoje brojni dokazi o prošlim i trenutnim spajanjima galaksija, uključujući galaktička središta s dvije ili više supermasivnih crnih rupa koje se polako sudaraju. Stoga se očekuje da su takva spajanja bila česta i u ranim fazama svemira.
Bolje razumijevanje epohe reionizacije
Očekuje se da će ovakva spajanja pomoći u boljem razumijevanju Epohe Reionizacije, razdoblja kada je moćna svjetlost ionizirala neutralni vodik, omogućujući svjetlosti da slobodno putuje kroz svemir.
Otkriće je bilo slučajno. Matsuoka i njegov tim su pregledavali podatke prikupljene teleskopom Subaru kada su primijetili nešto neobično. “Dok sam pregledavao slike kandidata za kvazare, primijetio sam dva slična i izuzetno crvena izvora jedan pored drugog,” objašnjava Matsuoka. “Otkriće je bilo potpuno slučajno.”
Par crvenih mrlja mogao je biti rezultat gravitacijskog leća, fenomena gdje svjetlost jednog objekta biva podijeljena i duplicirana zbog savijanja prostora-vremena. Međutim, daljnja promatranja teleskopima Subaru, Gemini North i Atacama Large Millimeter/Submillimeter Array (ALMA) potvrdila su da su objekti stvarni, vrlo udaljeni i smješteni blizu jedan drugog, razdvojeni samo 40.000 svjetlosnih godina. Daljnje analize pokazale su da značajan dio svjetlosti dolazi od formiranja zvijezda te da ih povezuje most plina, što ukazuje na to da su galaksije u procesu spajanja. Svaka galaksija sadrži supermasivnu crnu rupu oko 100 milijuna puta veću od mase Sunca, što je ogromno za rani svemir.
Ovo spektakularno otkriće obećava još sličnih u budućnosti. Istraživači sada analiziraju ALMA podatke kako bi detaljnije proučili prašinu i plin koji okružuju galaksije. Rezultati će biti objavljeni u zasebnom radu. Istraživanje je objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal Letters.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
