kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Sunčev sustav pripada iznimno rijetkoj klasi planetarnih sustava
Svemir

Sunčev sustav pripada iznimno rijetkoj klasi planetarnih sustava

Ilustracija Suncanog Sustava. Depositphotos.
objavljeno

Prema novim istraživanjima, naš planetarni sustav prilično je jedinstven. Naime, Sunčev sustav pripada klasi takozvanih ‘uređenih’ sustava s obzirom na svoju arhitekturu, a ova klasa sustava je iznimno rijetka u svemiru.

Naš Sunčev sustav je poseban

U našem Sunčevom sustavu, manji stjenoviti planeti kao što su Venera, Zemlja i Mars kruže blizu svoje zvijezde, dok veliki plinoviti i ledeni divovi poput Jupitera, Saturna ili Neptuna imaju mnogo šire orbite. Dva nova istraživanja objavljena u Astronomy & Astrophysics pokazuju da je ovakav raspored prilično rijetka pojava u svemiru.

“Prije više od deset godina, astronomi su primijetili, na temelju promatranja teleskopom Kepler, da planeti u drugim sustavima obično nalikuju svojim susjedima po veličini i masi – poput graška u mahuni”, navodi glavni autor studije Lokesh Mishra, istraživač na Sveučilištu u Bernu i Ženevi te NCCR PlanetS. “Međutim, nije bilo moguće utvrditi jesu li planeti u bilo kojem pojedinačnom sustavu dovoljno slični da spadaju u klasu ‘graška u mahuni’ ili su prilično različiti kao u našem Sunčevom sustavu”, dodaje Mishra.

Istraživači su potom razvili okvir za određivanje razlika i sličnosti među planetima unutar istih sustava. Prema nalazima, ne postoje dvije, već četiri moguće arhitekture sustava. “Ove četiri klase nazivamo ‘sličnima’, ‘uređenima’, ‘anti-uređenima’ i ‘mješovitim’ “, objašnjava Mishra.

Četiri klase planetarnih sustava

Planetarni sustavi u kojima susjedni planeti imaju slične mase imaju ‘sličnu’ arhitekturu. Uređeni sustavi su oni u kojima masa planeta raste s udaljenošću od zvijezda (u ovu klasu spada naš Sunčev sustav). Neuređena arhitektura odnosi se na sustave u kojima masa planeta opada kako se udaljavamo od zvijezde. Mješovite arhitekture podrazumijevaju varijabilne mase planeta u odnosu na udaljenost od zvijezde.

“Ovaj se okvir također može primijeniti na bilo koja druga mjerenja, kao što su polumjer, gustoća ili udjeli vode”, tvrdi koautor istraživanja Yann Alibert, profesor planetarnih znanosti na Sveučilištu u Bernu i NCCR PlanetS. Prema istraživačima, ‘slični’ planetarni sustavi najčešći su tip sustava. Oko 80% planetarnih sustava posjeduje ovu ‘sličnu’ arhitekturru i to je upravo razlog zašto je Kepler na početku svoje misije otkrio niz ‘grašaka u mahuni’. Najrjeđa klasa planetarnih sustava jest ona ‘uređena’ pod koju spada i naš Sunčev sustav.

Veličina diskova plina i prašine utječe na arhitekturu planetarnih sustava

Nadalje, čini se da masa diska plina i prašine od kojeg se formiraju planeti, kao i teški elementi unutar zvijezde domaćina, također igraju veliku ulogu u formiranju planetarnih sustava. “Izvanredan aspekt ovih rezultata jest to što povezuju početne uvjete formiranja planeta i zvijezda s mjerljivim svojstvom tj. arhitekturom sustava”, dodaje Alibert.

“Od relativno malih diskova male mase i zvijezda s malo teških elemenata nastaju ‘slični’ planetarni sustavi. Veliki diskovi s velikim masama i s mnogo teških elemenata u zvijezdi dovode do uređenijih odnosno neuređenijih sustava. Mješoviti sustavi nastaju od diskova srednje veličine.” smatra Mishra.

Zašto su egozplaneti veličine između super-Zemlje i mini-Neptuna tako rijetki?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Lokesh Mishra, Yann Alibert, Stéphane Udry and Christoph Mordasini, Framework for the architecture of exoplanetary systems, A&A, Volume 670, A68, February 2023, https://doi.org/10.1051/0004-6361/202243751

Lokesh Mishra, Yann Alibert, Stéphane Udry and Christoph Mordasini, Framework for the architecture of exoplanetary systems, A&A, Volume 670, A69, February 2023, https://doi.org/10.1051/0004-6361/202243751

Maltagliati, L. Finding order in planetary architectures. Nat Astron 7, 8 (2023). https://doi.org/10.1038/s41550-023-01895-0

Anonymous (14. veljače 2023.), Four classes of planetary systems, University of Bern, Phys.org (pristup 15. veljače 2023.)

 

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube