Nakon istraživanja pješčanih oblika vjetrom oblikovanog reljefa na području Parnasseta, NASA-in rover Perseverance stigao je do neobičnog stjenovitog grebena Soroya, koji se iz orbite isticao svijetlom bojom. Znanstvenici sada planiraju detaljno ispitati njegov sastav i strukturu.
Perseverance je proteklog tjedna završio mini-kampanju posvećenu proučavanju eolskih formacija, reljefnih oblika koje oblikuje vjetar, u blizini Parnasseta, na rubu kratera Jezero. Nakon toga odradio je tri odvojene vožnje prema jugoistoku, stigavši do nove geološke točke nazvane Soroya.
Ova stijena prvi je put uočena na snimkama iz orbite jer se jasno isticala svijetlom bojom u odnosu na okolni teren. Znanstvenici misije Mars 2020 primijetili su i da tvori uzvišenje u obliku grebena, koje se izdiže iznad ravnice. Kako se rover približavao, Soroya se mogla lako prepoznati i na slikama s površine, jer doista strši iznad okolnog nižeg terena.
Odlično mjesto za istraživanja
Kako bi rover stigao u najbolji položaj za rad, znanstvenici su unaprijed isplanirali nekoliko vožnji koje su ga trebale dovesti na idealno mjesto za korištenje instrumenata. Plan se u potpunosti isplatio: Perseverance se sada nalazi na ravnom području s izloženim stijenama, savršenom terenu za precizna istraživanja iz neposredne blizine.
Za snimanje tekstura i površinskih detalja koristit će se kamere WATSON i SHERLOC ACI, dok će instrumenti SCAM LIBS i ZCAM u višespektralnom načinu rada prikupiti podatke o kemijskom sastavu. Posebno se ističe planirana analiza instrumentom PIXL, koji će izraditi kemijsku kartu visoke rezolucije na dijelu stijene očišćenom od marsovske prašine.
Nastavak praćenja okoliša
Dok je zaustavljen kod Soroye, Perseverance nastavlja i s mjerenjima okolišnih uvjeta. Sustav MEDA pratit će temperaturne, atmosferske i meteorološke parametre, dok će ZCAM nastaviti snimati okolni teren kako bi se odredile iduće točke kretanja.
NASA-ini znanstvenici sada razmatraju kamo će rover krenuti nakon Soroye. Svaka nova destinacija potencijalno skriva tragove drevnih procesa koji su oblikovali Mars, a možda i dokaze o uvjetima koji su mogli podržati život u prošlosti.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
