Astronomi s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) kartirali su parove zvijezda u kuglastom skupu 47 Tucanae, što bi mogao biti prvi korak prema potpunijem prikazu formiranja Mliječne staze. Otkriće je dio ambicioznog desetogodišnjeg programa koji će svakih nekoliko noći snimati cijelo južno nebo. Autori su rezultate objavili u časopisu Publications of the Astronomical Society of Australia. Istraživanje pripada LSST-u pri Opservatoriju Vera C. Rubin, koji bi trebao zabilježiti promjene na nebu kao “film svemira.”
Promatranje najstarijih zvjezdanih sustava
Vodeći autor dr. Giacomo Cordoni ističe da će LSST, koji se provodi u Opservatoriju Vera C. Rubin u Čileu, omogućiti praćenje promjena milijardi zvijezda i galaksija kroz vrijeme te razotkrivanje povijesti zvjezdanih skupova, galaksija i same Mliječne staze. Posebna pažnja usmjerena je na kuglaste skupove, među najstarijim i najgušćim zvjezdanim sustavima u svemiru. Svaki od njih okuplja stotine tisuća zvijezda u relativno malom prostoru, pa služe kao prirodni laboratoriji za proučavanje evolucije i međudjelovanja zvijezda. U Mliječnoj stazi poznato je više od 150 takvih skupova, a 47 Tucanae ističe se kao spektakularan primjer vidljiv golim okom s južne hemisfere te često služi kao referentna točka u modelima evolucije skupova.
Unutar kuglastih skupova ključnu ulogu imaju binarne zvijezde koje kruže oko zajedničkog središta mase. Takvi sustavi razmjenjuju energiju sa susjednim zvijezdama, utječu na dugoročni opstanak klastera i mogu dovesti do pojave osebujnih objekata poput svijetlih plavih zvijezda poznatih kao blue stragglers, koje izgledaju mlađe i svjetlije od prosječnih članica skupa.
Prvi javni skup podataka
Koristeći prvi javno dostupni skup podataka opservatorija Rubin, Data Preview 1, tim s ANU-a prvi je put detektirao parove zvijezda u vanjskim područjima 47 Tucanae. Usporedba s ranijim opažanjima s pomoću svemirskog teleskopa Hubble, koja su obuhvaćala gušće središnje dijelove, pokazala je da je učestalost parova na rubovima približno tri puta veća nego u središtu skupa. Rezultati upućuju na to da se u najgušćim regijama parovi češće razdvajaju ili narušavaju zbog bliskih gravitacijskih susreta, dok u mirnijim vanjskim zonama mogu preživjeti i tako očuvati populaciju bližu izvornom sastavu skupa.
“Zapanjuje činjenica da je 47 Tucanae promatran više od stotinu godina, a tek sada, zahvaljujući Rubinu, možemo detaljno mapirati njegove rubne dijelove i uistinu razumjeti što se ondje događa te kako su se ovi skupovi sastavili”, kaže suautor prof. Luca Casagrande.
Autori ističu da otkriće donosi ključan dio slagalice o formiranju i razvoju kuglastih skupova, nekih od najstarijih stanovnika Mliječne staze, i otvara put preciznijim modelima njihova nastanka.
“Čak i u prvim testnim podacima LSST već otvara novi prozor u proučavanje zvjezdanih populacija i dinamike”, dodaje suautor prof. Helmut Jerjen.
Tijekom sljedećeg desetljeća Rubin će mapirati parove i druge zvijezde na cijelom nebu, sastaviti prvi cjeloviti popis takvih sustava i pružiti odlučan test teorijama o tome kako su se skupovi i galaksije povezali u strukturu svemira koju vidimo danas.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
