kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Astronomija
  • /
  • Ovo nevjerojatno otkriće o tamnoj energiji moglo bi promijeniti sve što znamo o kraju svemira
Astronomija

Ovo nevjerojatno otkriće o tamnoj energiji moglo bi promijeniti sve što znamo o kraju svemira

Ilustracija tamne energije. Zasluge: DESI Collaboration/DOE/KPNO/NOIRLab/NSF/AURA/R. Proctor.
objavljeno

Novo otkriće sugerira da tamna energija slabi – a to bi moglo preoblikovati naše razumijevanje sudbine svemira.


Jeedno od najambicioznijih istraživanja u modernoj kozmologiji upravo je dovelo do zaključka koji bi mogao potresti same temelje našeg razumijevanja svemira. Znanstvenici s međunarodnog projekta DESI (Dark Energy Spectroscopic Instrument) objavili su rezultate koji sugeriraju da tamna energija – misteriozna sila odgovorna za ubrzano širenje svemira – možda nije konstantna kako se dosad vjerovalo, nego s vremenom slabi.

Ako se ova interpretacija potvrdi, to bi moglo značiti da se naš svemir neće zauvijek širiti sve brže, već bi mogao usporiti, zaustaviti se – pa čak i početi urušavati.

Što je DESI i zašto je važno?

DESI je sofisticirani sustav teleskopa smješten u Arizoni, razvijen kako bi mapirao milijune galaksija i kvazara u dosad neviđenoj razlučivosti. Njegova ključna misija? Razotkriti prirodu tamne energije promatrajući kako se svemir širio kroz vrijeme.

U svojoj prvoj velikoj objavi podataka – poznatoj kao Data Release 1 (DR1) – DESI je obuhvatio 13 mjeseci preciznih mjerenja, praćenih s više od 40 znanstvenih radova koji analiziraju promjene u strukturi svemira na velikim razmjerima. Najzanimljiviji zaključak iz te goleme baze podataka? Tamna energija možda nije konstanta.

Novo razumijevanje tamne energije

Od 1998. godine, kad je tamna energija prvi put identificirana, smatralo se da se ponaša kao kozmička konstanta – stalna sila koja sve više razdvaja galaksije kako svemir stari. U modelu ΛCDM, simbol Λ predstavlja upravo tu konstantu. No DESI-jeva mjerenja govore drugačije. Tamna energija, čini se, slabi s vremenom.

Ovo je prvi konkretan dokaz koji snažno dovodi u pitanje ideju da je Λ fiksna vrijednost. Ako se to potvrdi, doslovno bismo morali preispitati veliki dio modernih kozmoloških jednadžbi – uključujući predviđanja o budućnosti svemira.

Znanstvenici su do zaključka došli analizom:

  • Baryonskih akustičkih oscilacija (BAO) – otisaka zvučnih valova iz ranog svemira u raspodjeli galaksija.

  • Lyman-α forest – rasporeda vodika koji se proteže kroz milijarde godina.

  • Podataka iz kozmičke mikrovalne pozadine i promatranja supernova tipa Ia.

Statistička snaga tog rezultata iznosi 4,2 sigma – što znači da postoji tek jedna šansa u 50.000 da se radi o slučajnosti. Još nije dostignut prag za formalnu potvrdu (5 sigma), ali brojke su dovoljno snažne da znanstvena zajednica obrati punu pozornost.

Kao što je izjavio astrofizičar Adam Riess, jedan od otkrivača tamne energije:

“Možemo reći da je ovo, ako ga prihvatimo doslovno, najjači trag koji imamo o prirodi tamne energije u posljednjih ~25 godina.”

Sukobi modela – i nova pitanja

Zanimljivo je da nedavna istraživanja tima s Atacama Cosmology Telescope (ACT) pokazuju suprotno – oni su potvrdili ΛCDM model kao točan, barem za rani svemir.

Ova dva rezultata se ne isključuju. Moguće je da je ΛCDM precizno opisivao prošlost, ali da više ne vrijedi za novije razdoblje svemira.

Colin Hill, znanstvenik ACT tima, rekao je za Science News:

“Bilo mi je nevjerojatno što nismo vidjeli ni naznaku novih fizikalnih proširenja. To možda znači da moramo preispitati temeljne pretpostavke u kozmologiji.”

Što to znači za kraj svemira?

Dosadašnje teorije sugerirale su da će svemir zauvijek ubrzano rasti, sve dok galaksije ne postanu toliko udaljene da će svemir postati hladan, taman i prazan – Veliko smrzavanje.

Ali ako tamna energija slabi, otvaraju se i druge mogućnosti:

  • Veliki kolaps (Big Crunch) – svemir prestaje rasti, usporava, zaustavlja se, pa se počinje skupljati sve dok se ne uruši u točku.

  • Stabilan svemir – gdje se širenje uspori i dostiže ravnotežu.

  • Ciklički svemir – koji oscilira između širenja i kolapsa, u beskonačnom nizu “velikih prasaka”.

Svaki od tih scenarija radikalno mijenja naše poimanje vremena, prostora i sudbine.

Λ, simbol koji stoji u središtu ΛCDM modela i koji se desetljećima smatrao nepromjenjivom konstantom, mogao bi uskoro izgubiti svoje mjesto. Ako se DESI-jevi rezultati potvrde, mnoge temeljne jednadžbe kozmologije morat će se nanovo ispisati.

Činjenica da DESI već sada pokazuje ovako zanimljive rezultate daje naslutiti koliko još toga možemo otkriti.

“Ovo je zapravo poticaj za cijelo područje,” rekao je glasnogovornik DESI-ja, Will Percival, za The New York Times. “Sada imamo konkretan cilj koji možemo dalje istraživati.”

🔵 Pridružite se razgovoru!

Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.