Istraživači su otkrili ostatke fosilizirane šume s malenim stablima nalik palmama i tragovima člankonožaca iz doba srednjeg devona. Fosilizirana stabla, pronađena slučajnim otkrićem na jugozapadu Engleske, predstavljaju najraniju poznatu šumu na Zemlji, prema najnovijim istraživanjima. Ti fosili, stari 390 milijuna godina, premašuju dosada najstariji poznati šumski ekosustav – fosiliziranu šumu Gilboa u New Yorku, staru 386 milijuna godina.
Najstarija poznata šuma na svijetu
Novo otkriće ističe razlike između dvaju ekosustava, sugerirajući brzu evoluciju šuma od relativno primitivnih zajednica do dobro razvijenih ekosustava unutar nekoliko milijuna godina, izjavio je Neil Davies, voditelj nove studije objavljene 23. veljače u časopisu Journal of the Geological Society. “Ovo otkriće je bitno jer predstavlja najstariju poznatu fosilnu šumu”, objasnio je Davies, profesor na Odsjeku za zemaljske znanosti na Sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji, u razgovoru za Live Science. Osim toga, fascinantno je zbog otkrića izrazitih razlika u kompleksnosti među drevnim biljkama pronađenima u Gilboi u usporedbi s nedavno otkrivenom šumom koja je, čini se, obuhvaćala samo jednu vrstu biljke, dodao je Davies.
Te izumrle biljke, poznate kao kladoxylopside, vjerojatno su u bliskom srodstvu s papratima. “Iako izgledaju poput palmi, one nisu ni na koji način povezane s pravim palmama”, rekao je Davies. “Imaju dugu središnju stabljiku s onim što izgleda kao listovi palmi, no ti ‘listovi’ zapravo nisu pravi listovi, već skupovi malih grančica.”
Ova šuma, čije su krošnje krasile gusto isprepletene grančice, obuhvaćala je stabla visine između otprilike 2 i 4 metra, što ukazuje na to da “nije riječ o osobito visokoj šumi”, napomenuo je Davies.
Očuvana fosilizirana stabla
Fosilizirana stabla očuvana su u obliku šupljih stabala ispunjenih sedimentom te kao oborena stabla koja su vremenom postala spljoštena – poput “otisaka unutar sedimenta”, pojasnio je Davies. Još su vidljivi i mali tragovi gdje su se nekad pričvršćivale grane, dodao je. Davies i njegov tim naletjeli su na ostatke šume tijekom terenskog rada na formaciji Hangman Sandstone, datiranu u srednji devon (od 393 do 383 milijuna godina prije). U doba devona, današnje područje Velike Britanije bilo je dio kontinenta Laurentije, smještenog južno od ekvatora, što znači da je klima bila topla i sušna, istaknuo je Davies.
Iako na drugim mjestima svijeta postoje starija stabla, s biljkama koje su počele kolonizirati kopno prije 500 milijuna godina, ovo novo otkriće predstavlja najraniji primjer šume u kojoj su stabla rasla gusto jedno uz drugo i u velikom broju. “Pronašli smo stijene s uspravnim stablima koja su rasla blizu jedna drugog na određenom prostoru, što nam omogućava da vidimo trenutak koji jasno pokazuje da su stabla tamo rasla te da je sediment ispod njih predstavljao šumsko tlo”, rekao je Davies.
Među fosiliziranim stablima, istraživači su otkrili tragove koji pripadaju malenim devonskim stvorenjima. “U to vrijeme, na kopnu su prevladavali uglavnom mali člankonošci”, rekao je Davies. “Mogli biste naći i neka bića slična amfibijama i ribe u obližnjim jezerima i rijekama.” Premda je početna namjera istraživanja bila proučavanje sedimenata, ovo sretno otkriće fosiliziranih stabala moglo bi predstavljati ključan trenutak u ekologiji devonskih biljaka. “To ukazuje na to da je oko 390 milijuna godina došlo do naglog razvoja šumskih ekosustava”, zaključio je Davies.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
