Znanstvenici su otkrili crnu rupu tolikih razmjera da bi mogla promijeniti dosadašnje shvaćanje njihova nastanka.
Pretpostavlja se da je ova Crna rupa nastala u prvih nekoliko mikrosekundi nakon Velikog praska. Ako se nalazi potvrdi, riječ bi bila o prvom izravnom dokazu postojanja primordijalnih crnih rupa, koje je još 1970-ih predvidio Stephen Hawking.
Opažanja teleskopa James Webb
Otkriće je rezultat opažanja svemirskog teleskopa James Webb (JWST), najvećeg teleskopa u orbiti. Pritom je zabilježen niz sitnih, crvenkastih i vrlo slabih objekata nazvanih Little Red Dots (LRD) ili malih crvenih točaka, za koje se smatra da su mlade galaksije s rastućim crnim rupama u središtu.
Međunarodni tim znanstvenika, koji predvodi astrofizičar Ignas Juodžbalis sa Sveučilišta u Cambridgeu, izravno je izmjerio masu jednog takvog objekta. Istraživanje, objavljeno na otvorenom serveru arXiv, pokazuje da sjaj iz objekta nazvanog QSO1 dolazi od crne rupe mase oko 50 milijuna Sunaca. Riječ je o tijelu u ranoj fazi akrecije, procesa u kojem snažna gravitacija privlači okolni plin i prašinu.
Gotovo “gola” crna rupa
Posebno iznenađuje činjenica da je crna rupa gotovo “gola”, s vrlo tankim haloom materijala oko sebe. To dovodi u pitanje uobičajeni model nastanka crnih rupa. Prema standardnoj teoriji, prvo se formiraju galaksije, a zatim u njihovim središtima rastu supermasivne crne rupe, hraneći se plinom i zvijezdama iz svoje okoline.
Međutim, galaksija u kojoj se nalazi ova crna rupa znatno je manja nego što bi se očekivalo za tako golemo tijelo. To upućuje na mogućnost da su crne rupe u nekim slučajevima nastajale prve i vrlo brzo rasle, dok njihove galaksije još nisu bile u potpunosti oblikovane. Drugim riječima, same crne rupe možda su imale ključnu ulogu u izgradnji svojih galaksija.
“Naši rezultati pokazuju mogućnost primarnosti crnih rupa, odnosno da one mogu nastajati i rasti ranije i/ili mnogo brže od svojih matičnih galaksija”, zaključuju istraživači.
Sljedeći koraci u istraživanju
Znanstvenici ističu da će za konačne zaključke biti potrebno dodatno mjerenje masa i drugih malih crvenih točaka, kao i udaljenih supermasivnih crnih rupa. Time bi se mogao dobiti jasniji uvid u način na koji su se prve crne rupe formirale i ulogu koju su imale u ranim fazama svemira.
Rezultati bi mogli značajno preoblikovati razumijevanje kozmologije i doprinijeti odgovoru na jedno od temeljnih pitanja moderne astrofizike: jesu li crne rupe bile začetnici galaktičke strukture ili njezina posljedica?
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
