Duboko u svemiru, pet milijardi svjetlosnih godina od Zemlje, nalazi se galaksija toliko masivna da savija svjetlost okolnih objekata u oblik potkove. Ispod te optičke iluzije skriva se crna rupa kakva dosad nije viđena, objekt mase 36,3 milijarde puta veće od mase Sunca.
U središtu sustava poznatog pod nazivom Cosmic Horseshoe nalazi se crna rupa koja bi mogla biti najmasivnija dosad izmjerena. Riječ je o sustavu u kojem gravitacija prednje galaksije savija svjetlost one u pozadini, tvoreći oblik nalik potkovi, jedan od najupečatljivijih primjera gravitacijske leće u svemiru.
Upravo to savijanje svjetlosti omogućilo je znanstvenicima da zavire u jezgru masivne galaksije i precizno izmjere masu objekta koji se ondje nalazi.
Prema najnovijim analizama, riječ je o jednoj od najmasivnijih crnih rupa ikad izmjerenih s masom koja nadilazi sve prethodne rekorde. Iako su se u posljednjem desetljeću pojavljivali slični kandidati, ovaj slučaj posebno se ističe preciznošću metode kojom je masa određena.
Nova metoda daje jasniju sliku masivnih crnih rupa
Većina poznatih supermasivnih crnih rupa otkrivena je u fazi intenzivne aktivnosti, kad akumuliraju materijal i emitiraju snažno zračenje. No ova crna rupa trenutno je neaktivna, što je znanstvenicima onemogućilo korištenje uobičajenih metoda.
Zato su se oslonili na analizu dvaju parametara: zakrivljenje svjetlosti izazvano gravitacijom te brzinu kretanja zvijezda u unutarnjoj regiji galaksije. Zvijezde se ondje kreću brzinom od gotovo 400 kilometara u sekundi, što jasno upućuje na prisutnost iznimno masivne jezgre.
“Ovo je među deset najmasivnijih crnih rupa koje smo ikada izmjerili, a moguće i apsolutni rekorder,” izjavio je suautor studije, profesor Thomas Collett sa Sveučilišta u Portsmouthu. “Većina dosadašnjih mjerenja oslanjala se na neizravne metode, uz velike nesigurnosti. Naš pristup pruža znatno čvršće podatke.”
Tihe crne rupe više nisu nevidljive
Glavni autor studije, Carlos Melo sa Sveučilišta u brazilskom Rio Grande do Sulu, naglasio je važnost primijenjene metode: “Ova crna rupa ne pokazuje nikakvu aktivnost. Nismo je otkrili zahvaljujući emisiji zračenja, već isključivo po njezinu gravitacijskom utjecaju na okolinu.”
Prema Melu, upravo to čini ovo otkriće toliko značajnim: “Sada imamo alat koji nam omogućuje da uočimo i izmjerimo mase ovakvih ‘uspavanih’ crnih rupa, čak i kad su potpuno nevidljive klasičnim metodama.”
Prednja galaksija u sustavu klasificira se kao fosilna galaksija, ostatak nekadašnje skupine u kojoj su sve manje galaksije s vremenom bile apsorbirane. Znanstvenici pretpostavljaju da je crna rupa u njezinu središtu nastala upravo nizom takvih spajanja.
“Vrlo je moguće da su sve crne rupe iz manjih galaksija, koje je ova galaksija tijekom milijardi godina apsorbirala, sada stopljene u jednu, ultramasivnu jezgru koju danas promatramo”, izjavio je profesor Thomas Collett. “Gledamo završnu fazu razvoja galaksije, ali i konačni stadij u nastanku supermasivnih crnih rupa.”
Osim što postavlja potencijalni rekord u masi crnih rupa, istraživanje donosi novu metodu za pronalaženje tih tihih, ali golemih objekata koji ne emitiraju svjetlost, a oblikuju čitave galaksije svojom gravitacijom.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
