Otkriven univerzalni obrazac života na Zemlji: znanstvenici identificirali “skriveno pravilo” koje oblikuje bioraznolikost planeta.
Znanstvenici iz sedam zemalja tvrde da su otkrili univerzalno pravilo koje upravlja načinom na koji je život raspoređen diljem Zemlje — od koraljnih grebena do savana, od tropskih šuma do područja umjerene klime. Njihova analiza više od 30.000 vrsta, objavljena u časopisu Nature Ecology & Evolution, ukazuje na dosljedan i ponavljajući obrazac koji vrijedi za sve oblike života, u svim krajevima svijeta.
Srce svake regije: gdje život počinje i širi se
Prema novom modelu koji su znanstvenici nazvali “core-to-transition” okvir, svaka biogeografska regija — bez obzira radi li se o amazonskoj džungli, afričkoj savani ili koraljnom grebenu Tihog oceana — ima svoje središte, svojevrsni biološki epicentar. Upravo tu se koncentrira najveći broj jedinstvenih, lokaliziranih vrsta. Iz tog “jezgrenog” područja, život se širi prema rubovima, ali samo dio vrsta uspijeva opstati u prijelaznim zonama.
“U svakoj bioregiji postoji srž iz koje zrači bioraznolikost,” rekao je dr. Rubén Bernardo-Madrid sa švedskog Sveučilišta Umeå, glavni autor studije. “Te jezgre nude optimalne uvjete za preživljavanje i raznolikost vrsta, dok prijelazna područja čine tampon-zonu s manjim brojem, ali otpornijih organizama.”
Isti obrazac — na svakom kontinentu, u svakom oceanu
Tim je koristio globalne baze podataka za analizu distribucije vodozemaca, ptica, sisavaca, gmazova, vretenaca, drveća i raža, pokrivajući više od 48.000 geografskih ćelija. Kroz četiri ključna pokazatelja — broj vrsta, udio endemskih vrsta, raspon staništa i preklapanje s drugim regijama — identificirali su sedam ponavljajućih tipova zona koje se nalaze diljem svijeta.
Bez obzira na vrstu organizama ili tip staništa, svaki biogeografski sustav pokazivao je isti gradijent: od bogatog, stabilnog središta prema dinamičnim rubnim zonama koje dijele karakteristike s obližnjim regijama.
“Ovo otkriće je iznimno jer vrijedi i za kopnene i za morske ekosustave, i za organizme koji se brzo ili sporo razmnožavaju, u svim klimatskim uvjetima,” kaže suautor studije dr. Joaquín Calatayud. “To nam govori da su procesi koji oblikuju život univerzalni.”
Zaštita ne smije stati na “hotspotima”
Studija naglašava da očuvanje bioraznolikosti ne smije biti ograničeno samo na poznate “hotspotove” — područja s velikim brojem endemskih vrsta. Iako su oni ključni, jednako je važno zaštititi i prijelazne zone koje održavaju dinamiku cijelog sustava.
“Naše analize pokazuju da jezgrena područja čine tek 30% površine regije, ali mogu sadržavati čak 90% svih vrsta u njoj,” navodi se u radu. Ta nevjerojatna gustoća čini ih prioritetom u konzervacijskim strategijama, ali upravo prijelazne zone omogućuju prilagodbu, širenje i otpornost na promjene — osobito u svijetu pogođenom klimatskim promjenama.
Pravilo koje bi moglo spasiti budućnost života
Kako su autori pojasnili, njihova metoda nije osjetljiva na pogreške u podacima, klimatske varijacije ni zemljopisne razlike. Analize su uključivale brojne testove osjetljivosti i pokazale da obrazac ostaje postojan. Ključni faktori koji oblikuju taj gradijent uključuju temperaturu, količinu oborina i kontinuitet staništa.
Za kraj, znanstvenici poručuju da otkrivanje ovog obrasca ima važnu poruku za budućnost: “Način na koji je život organiziran na Zemlji nije slučajan. Postoje temeljna pravila koja vrijede posvuda. Ako ih naučimo čitati, možemo bolje razumjeti prošlost života — ali i predvidjeti njegovu budućnost.”
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
