kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Astronomija
  • /
  • Otkriven divovski planet koji ne bi trebao postojati – nova enigma za astronome
Astronomija

Otkriven divovski planet koji ne bi trebao postojati – nova enigma za astronome

Otkriven divovski planet koji ne bi trebao postojati
objavljeno

Golemi plinoviti planet pronađen je u orbiti oko iznimno male zvijezde, crvenog patuljka. Astronomi ne znaju kako je uopće mogao nastati.


Zvijezda TOI-6894 jedna je od stotina tisuća takvih u Mliječnoj stazi – maleni, hladni crveni patuljak, mase jedva petine mase Sunca. Zbog ograničene količine plina i prašine koja ih okružuje u mladosti, vjerovalo se da su ovakve zvijezde nesposobne formirati masivne planete.

No upravo je u njezinoj orbiti otkriven TOI-6894b, plinoviti div usporediv sa Saturnom. Planet ima nešto veći promjer od Saturna, ali znatno manju masu, što ga čini izrazito rijetkim niskogustoćnim egzoplanetom.

TOI-6894b je ujedno i najveći planet ikada pronađen oko zvijezde s tako malom masom, rekord koji doslovno ne bi trebao biti moguć, ako su dosadašnje teorije točne.

TOI-6894b šalje torije u krizu

“Pretražio sam podatke za više od 90.000 zvijezda niske mase, tražeći tragove divovskih planeta. Nisam očekivao da ću pronaći išta ovako ekstremno,” rekao je dr. Edward Bryant sa Sveučilišta u Warwicku, voditelj istraživanja objavljenog u Nature Astronomy.

Dosad se smatralo da formiranje plinovitih divova poput Jupitera ili Saturna zahtijeva bogate protoplanetarne diskove, kakvi okružuju masivnije zvijezde. Model tzv. akrecije jezgre podrazumijeva stvaranje čvrste jezgre koja zatim privlači plin dok ne naraste u gigantski planet. Kod patuljastih zvijezda, smatra se da za to jednostavno nema dovoljno materijala.

Alternativna teorija uključuje gravitacijsku nestabilnost, gdje se dijelovi diska urušavaju sami od sebe, ali ni ta hipoteza, prema autorima, ne objašnjava potpuno specifičnosti sustava TOI-6894.

Atmosfera TOI-6894b otkriva dodatne nepoznanice

Planet TOI-6894b nije neobičan samo zbog svoje veličine i orbite. Njegova atmosfera iznenađujuće je hladna, oko 420 Kelvina, što je značajno manje od većine poznatih egzoplaneta tog tipa. Zbog toga bi u njegovoj atmosferi mogli prevladavati plinovi poput metana, a možda čak i amonijaka, koji još nikad nije pouzdano detektiran izvan Sunčeva sustava.

“TOI-6894b mogao bi biti ključni planet za istraživanje metanske kemije u hladnim atmosferama,” ističe prof. Amaury Triaud sa Sveučilišta u Birminghamu. “U optimalnim uvjetima, čak bismo mogli detektirati i tragove amonijaka – što bi bio prvi takav slučaj među egzoplanetima.”

Zbog svojih jedinstvenih svojstava, atmosfera planeta uvrštena je na popis prioritetnih ciljeva za Svemirski teleskop James Webb, koji bi u idućih 12 mjeseci trebao izvesti detaljna promatranja.

Mali patuljak s velikim implikacijama

TOI-6894b se nalazi u orbiti oko zvijezde koja je 40% manja od najmanje zvijezde dosad poznate po tome da ima divovski planet koji kruži oko nje. Ta činjenica mogla bi imati dalekosežne posljedice za potragu za egzoplanetima.

“Većinu zvijezda u našoj galaksiji čine upravo crveni patuljci. Ako se i oko njih mogu formirati ovakvi planeti, broj plinovitih divova u Mliječnoj stazi mogao bi biti znatno veći nego što smo dosad mislili,” kaže prof. Daniel Bayliss, suautor studije.

Otkrivanje TOI-6894b rezultat je višegodišnjeg rada međunarodnog tima astronoma iz Velike Britanije i Čilea, u sklopu sustavnog istraživanja podataka misije TESS.

“Ovo otkriće nije izolirani kuriozitet,” zaključuje dr. Andrés Jordán, profesor na Sveučilištu Adolfo Ibáñez u Čileu. “Riječ je o planetarnom sustavu koji iz temelja dovodi u pitanje naše modele. I to je u znanosti najuzbudljivije, kada priroda pokaže da smo nešto bitno previdjeli.”

🔵 Pridružite se razgovoru!

Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.