Iako Opservatorij Vera C. Rubin još nije započeo svoj glavni projekt — Legacy Survey of Space and Time (LSST) — već je ispunio jedno od svojih ključnih obećanja: otkrivanje skrivenih struktura u svemiru koje dosad nitko nije vidio.
Tijekom lipnja 2025. opservatorij je snimio prve testne snimke, nazvane Virgo First Look, u sklopu kalibracije glavne kamere. Pogled je bio usmjeren prema galaktičkom skupu Djevica (Virgo Cluster), no pravo iznenađenje stiglo je iz jedne od članica skupa, spiralne galaksije Messier 61 (NGC 4303).
U novim snimkama istraživači su uočili izduženi, tanki zvjezdani potok koji se proteže sjeverno od galaksije, strukturu koja je dosad bila potpuno nepoznata.
“Jedna od najupečatljivijih novosti u ovim snimkama jest dugi, uski zvjezdani potok koji se proteže prema sjeveru od galaksije M61”, navode autori znanstvenog rada trenutno dostupnim na otvorenom serveru arXiv. Glavni autor je Aaron Romanowsky sa Sveučilišta San Jose State
Ostatak davnog galaktičkog sudara
Zvjezdani potoci obično su tragovi patuljastih galaksija ili kuglastih skupova koje je gravitacija većeg sustava razderala i razvukla u duge, svijetle niti. Zvijezde koje su nekoć bile povezane u manji sustav tako postaju dijelom kozmičke struje koja se širi duž orbitalne putanje. Takvi su potoci poznati i u Mliječnoj stazi, gdje ih ima više desetaka, a dugi su najčešće nekoliko desetaka tisuća svjetlosnih godina.
No novi potok u M61 nadmašuje sve dosad zabilježene: dugačak je oko 163 tisuće svjetlosnih godina. “Spiralne divovske galaksije poput Mliječne staze stalno privlače i ‘gutaju’ patuljaste galaksije koje se pri tom raspadaju u zvjezdane potoke. Ti su procesi prepoznatljivi tragovi hijerarhijskog svemira i ključni su za testiranje teorija o nastanku galaksija i ulozi tamne tvari”, objašnjavaju autori.
Znanstvenici pretpostavljaju da bi potok u M61 mogao biti posljedica istog događaja koji je prije oko 10 milijuna godina izazvao snažan val formiranja novih zvijezda u središtu galaksije.
Prema procjenama, njegova izvorna galaksija imala je masu od približno 8 × 10¹⁰ Sunčevih masa, dovoljno da prilikom sudara potakne cijeli niz promjena u M61, od stvaranja središnje šipke i eksplozivnog formiranja zvijezda do aktiviranja njezine galaktičke jezgre.
Sličan primjer vidimo i u našoj galaksiji. Patuljasta galaksija Strijelac, koja kruži oko Mliječne staze, pri svakom prolasku kroz njezinu ravninu ostavlja vlastiti zvjezdani potok. Podaci misije Gaia pokazuju da su ti prolazi u prošlosti potaknuli snažne valove stvaranja novih zvijezda u Mliječnoj stazi.
Na sjevernom kraju novootkrivenog potoka M61 nalazi se složena, raširena struktura veličine oko 9 × 4 kiloparseka (približno 30 000 × 13 000 svjetlosnih godina), koju istraživači zasad samo okvirno poznaju, ali planiraju detaljno analizirati u budućim promatranjima.
Vera C. Rubin tek počinje
Za astronome koji su godinama čekali početak rada Opservatorija Vera Rubin, ovo otkriće nagovještava što tek dolazi. Teleskop je već otkrio strukturu koja je stoljećima izmicala svim prethodnim instrumentima, i to u jednoj od najpoznatijih Messierovih galaksija.
“Zapanjujuće je da je takav potok ostao neprimijećen oko jedne Messierove galaksije”, zaključuju autori. “Očekujemo pravo bogatstvo skrivenih struktura koje će Rubin otkriti u idućim godinama.”
Ako su ove slike tek prvi pogled, LSST bi nam uskoro mogao otvoriti posve novi način promatranja svemira, onaj u kojem svaka galaksija otkriva vlastite potoke, ožiljke i tragove davnih kozmičkih sudara koji su oblikovali svemir kakav danas poznajemo.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
