kozmos.hr
Jeste li znali?

Ono što ste učili u školi o orbitama planeta nije sasvim točno

Simplificiran i ilustrativan prikaz planeta Sunčevog sustava. Unutarnji dio Sunčevog sustava čine stjenoviti planeti – Merkur, Venera, Zemlja i Mars – a nakon pojasa asteroida započinju vanjski plinoviti planeti – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun (©NASA).
objavljeno

Ispod površine školskih udžbenika krije se puno zanimljivija istina o tome kako se zapravo kreću planeti.


I da, moram to reći, tehnički, Zemlja ne kruži oko centra Sunca.

Ako ste ikada gledali animaciju Sunčevog sustava, vjerojatno ste vidjeli uredne, relativno kružne orbite planeta koji se vrte oko žutog Sunca u središtu. Iako ta slika pomaže učenicima da shvate osnovni koncept, ona zapravo prikazuje pojednostavljenu verziju stvarnosti — jednu koja zanemaruje jedan od ključnih zakona gravitacijske dinamike. I da, Sunce nije žuto.

U glavnom, u središtu svakog gravitacijski povezanog sustava, bilo da se radi o dvojnom zvjezdanom sustavu ili planetu i njegovom mjesecu, nalazi se zajedničko težište — tzv. baricentar. Iako je Sunce daleko najveći objekt u našem sustavu, s masom otprilike 1.048 puta većom od Jupitera, ni ono nije izuzeto od ovog pravila. Sunce ne miruje — ono se, poput svih drugih tijela, kreće oko zajedničkog baricentara koji često nije unutar samog Sunca.

Što je zapravo baricentar?

Baricentar je točka oko koje se u prostoru okreću dva ili više tijela povezana gravitacijom. Kad su mase tijela vrlo različite — kao što je slučaj sa Suncem i planetima — baricentar se nalazi bliže masivnijem objektu. No, u nekim slučajevima, ta točka može završiti potpuno izvan njegova volumena.

“Zamislite dva objekta koji kruže jedan oko drugog,” pojašnjavaju iz NASA-e. “Bez obzira na razliku u veličini, oba se zapravo vrte oko zajedničkog središta mase. U slučaju Jupitera i Sunca, taj baricentar se ne nalazi u centru Sunca, nego malo izvan njegove površine.”

Jupiter, zbog svoje golemosti — ima čak 318 puta veću masu od Zemlje — toliko snažno utječe na gravitacijsku dinamiku Sunčevog sustava da cijeli sustav, uključujući i Sunce, kruži oko baricentara koji se povremeno nalazi daleko izvan Sunčevog ruba.

Stoga možemo zaključiti da:

Zemlja ne kruži oko Sunca, već oko jedne točke kraj njega

Zbog utjecaja divovskih planeta poput Jupitera i Saturna, baricentar Sunčevog sustava nikada nije na jednom mjestu. On se stalno mijenja, ovisno o položajima planeta. U ovom trenutku, Zemlja ne kruži točno oko Sunca — nego oko točke koja se nalazi izvan Sunčeve površine.

Slično se događa i u manjim sustavima. Zemlja i Mjesec, primjerice, vrte se oko točke koja je otprilike 5.000 kilometara udaljena od Zemljinog centra. Ta udaljenost se postupno povećava jer se Mjesec polako udaljava od nas.

Zašto je ovo važno? U svakodnevnom životu možda i nije — osim ako niste astrofizičar. No činjenica da se nijedan planet zapravo ne okreće oko Sunca, već oko zajedničke točke mase cijelog sustava, podsjeća nas na to koliko je stvarna fizika složenija od školskih ilustracija.

Upravo promatranje gibanja zvijezda oko vlastitih baricentara omogućilo je znanstvenicima da otkriju tisuće planeta izvan našeg Sunčevog sustava. Kad masivan planet povuče svoju zvijezdu dovoljno da se primijeti kolebanje u njezinu položaju, astronomi to mogu zabilježiti i izračunati postojanje nevidljivog suputnika.

Drugim riječima, ovaj “nevidljivi ples” oko baricentara nije samo kuriozitet — zapravo to je alat koji nam otvara prozor u udaljene svjetove.

Dok gledate ilustraciju Sunčevog sustava, imajte na umu: planeta ne kruži oko točke unutar Sunca, nego oko nevidljivog, neprestano pomičnog baricentara. U tom smislu, i Sunce je putnik — ono ne stoji, već i samo kruži, gravitacijski povezano s masama koje ga okružuju.

Jednostavne animacija pomažu učenicima da započnu razumijevanje, ali svemir, kao i uvijek, skriva dublju i znatno zanimljiviju istinu.

🔵 Pridružite se razgovoru!

Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.