Određene životinje ne trebaju mozak za učenje. Ovo je iznenađujuće otkriće koje je prof. Simon Sprecher sa Sveučilišta u Fribourgu iznio u nedavno objavljenoj studiji. Uz svoj tim, biolog je uspio podučiti morske anemone da prilagode svoje ponašanje na temelju prošlih iskustava.
Spontano povezujemo sposobnosti učenja i memorizacije s postojanjem mozga. Znanost već zna dosta o različitim funkcijama smještenim u različitim zonama mozga ljudi, miševa i kukaca. Međutim, nemaju sve životinje mozak. Cnidariji poput anemona, meduza i koralja imaju osnovni živčani sustav. “Često pretpostavljamo, pomalo naivno, da se ova bića mogu ponašati samo na razini refleksa”, objasnio je prof. Simon Sprecher iz Odsjeka za biologiju na Sveučilištu u Fribourgu.
U nedavno objavljenoj studiji u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), dr. Sprecher i njegov tim jasno su pokazali da pretpostavka jednostavno nije točna. Uspješno su dokazali da morska anemona zvijezdašica (Nematostella vectensis) posjeduje vrstu jednostavnog pamćenja te da je sposobna učiti putem asocijacije.
Istraživačka skupina provela je testove na životinjama, izlažući pojedince svjetlu i električnim podražajima, bilo istodobno (svjetlosni bljesak i električni “šok” zajedno) kako bi stvorili poveznicu, ili s intervalom između njih kako ne bi bilo zamjetne veze. To je predstavljalo trening na koji su anemone reagirale. Tijekom vremena, one koje su primile dva podražaja istodobno povlačile su svoja tijela čim je svjetlosni impuls emitiran.
Asocijativno učenje
Naučile su da bljesak svjetlosti prati električni šok, klasično Pavlovljevo uvjetovanje. Cnidariji su stoga bili u stanju registrirati u nekoj vrsti memorije vezu između dva elementa i prilagoditi svoje ponašanje u skladu s tim. “To je upravo ono što se zove asocijativno učenje, dokaz da čak i životinje bez mozga mogu pokazivati složeno ponašanje zahvaljujući svom živčanom sustavu”, rekao je dr. Sprecher.
“Imamo potrebni okvir,” dodao je, “da bismo dalje istraživali.” Sada kada znamo da su životinje bez mozga sposobne učiti, postavlja se pitanje. Kako to čine? “Vrlo malo znamo o radu procesa učenja kod životinja koje imaju naizgled jednostavan živčani sustav. Naša hipoteza je da su i kod njih neke sinapse pojačane.” Postoji li onda neka vrsta živčanog centra? Postoje li zone koje su uglavnom posvećene organiziranju procesa učenja? Ili je cijeli proces ravnomjerno raspoređen kroz cijelo tijelo? Kako neurotransmiteri komuniciraju među sobom? To su neka od pitanja koja proizlaze iz studije i kojima će se dr. Sprecher i njegov tim sada pozabaviti.
Otkad postoje životinje sposobne za učenje?
Ova promatranja postavljaju još jedno pitanje. Kada i kako se sposobnost učenja pojavila u evoluciji? “Prvi preci svih životinja koje posjeduju mozak živjeli su prije otprilike 560 milijuna godina. Oni koji su imali živčani sustav pojavili su se 100 do 150 milijuna godina prije toga”, istaknuo je dr. Sprecher. Jesu li životinje sposobne za učenje postojale još duže nego što smo do sada mislili? “To je vrlo zanimljivo pitanje koje svakako zaslužuje istraživanje.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
