Novo istraživanje nije detektiralo tragove inteligentnog života u središtu Mliječne staze

Pitanje postojanja drugih civilizacija u svemiru fascinira ljude već desetljećima. Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom traje (SETI) još od 70-ih godina prošlog stoljeća, a temeljila se na pokušaju detektiranja radio valova. U nekoliko navrata pojavili su neobjašnjivi signali, ali nikad ništa konkluzivno.

Nova potraga koja se fokusirala na tehnološke ‘potpise’ u središtu Mliječne staze također nije pronašla ništa konkretno. Unatoč maštanju o pronalasku visoko inteligentne civilizacije, izgleda da je vjerojatnije da ćemo prije ili kasnije naletiti na neku vrstu traga jednostaničnih organizama negdje u Sunčevom sustavu ili u bližem susjedstvu. Kandidati za posjedovanje takvih jednostaničnih organizama zasad ostaju brojni prirodni sateliti u Sunčevom sustavu koji potencijalno skrivaju bakterije duboko u svojim podzemnim oceanima.

Potraga za tehnološkim potpisima u središtu Mliječne staze

Novi rad, pod nazivom “Potraga za tehnološkim potpisama u Galaktičkom centru na 150 MHz”, četvrti je u nizu sličnih radova koji se bave potragom za niskofrekventnim radio valovima pomoću Murchison Widefield Array (MWA) u Australiji. Glavni autor je Chenoa Tremblay iz Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha (CSIRO).

Rezultati rada dolaze nakon sedam sati promatranja tijekom dvije noći pomoću MWA. Potraga je bila usmjerena na galaktičko središte (središte Strijelca A*) i supermasivne crne rupe u jezgri naše galaksije. Istraživači su svoju potragu za tehnosignaturama usmjerili na 144 egzoplanetarna sustava.

Tehnosignature (ili tehnološki potpisi) su različite od biosignatura koje su fokusiraju na stvari poput molekula ili izotopa koji ukazuju na prisutnost života općenito. U širem smislu, tehnosignature su dokaz učinaka koji mogu proizaći samo iz upotrebe tehnologije. Megainženjerski projekti poput Dysonovih sfera mogu propuštati zračenje koje bi se moglo detektirati. Dovoljno napredna civilizacija mogla bi ih izgraditi ili čak promijeniti orbite zvijezda. Ti bi fenomeni bili dobar dokaz za još jednu tehnološku civilizaciju.

Stvari poput klorofluorougljika u atmosferi također bi bile dokazi, ali ih je možda malo teže otkriti. Neki istraživači ne smatraju radio valove tehnosignaturama jer se mogu proizvesti prirodnim putem. Ipak, u smislu bilo kakvih raširenih istraživanja velikih područja svemira, radio valovi su najpraktičnija stvar za praktičnu potragu.

Nedavna promatranja s MWA podešena su na 155 MHz. Radio signali su još uvijek temelj SETI-ja. Djelomično je to zato što su najvjerojatnije rani pokazatelj tehnološke vrste, a sposobnost proizvodnje radio valova i njihovo otkrivanje vjerojatno dolazi u ranoj fazi tehnološkog napredna potencijalne izvanzemaljske civilizacije. Ova potraga bila je usmjerena na galaktičko središte isključivo radi štednje truda i rezultata jer ono posjeduje najviše zvijezda.

https://kozmos.hr/profesor-avi-loeb-o-neidentificiranim-zracnim-fenomenima-i-vanzemaljskoj-tehnologiji/

Galaktički centar najpraktičnije je mjesto za potragu, ali ima i svoje mane

“Galaktički centar (GC) je glavna meta SETI-ja jer linija vidljivosti prema GC-u ima najveći integrirani broj galaktičkih zvijezda u bilo kojem smjeru”, pišu autori u svom radu. Ističu da postoje razlozi i za, i protiv ciljanja GC-a. Gustoća zvijezda u GC-u ima dobru i lošu stranu. Naravno, ima više zvijezda, što znači više potencijalnih planeta i civilizacija. Ali više zvjezda nije nužno i bolje.

“Velika gustoća zvijezda unutar GC-a znači da je vjerojatnije da će kataklizmični događaji kao što su zvjezdane supernove utjecati na egzoplanete unutar GC-a, potencijalno uništavajući svaki život na njihovoj površini”, smatraju autori. S toliko zvijezda u gusto natrpanom GC-u vjerojatniji su zvjezdani preleti. To su loše vijesti za život, a kamoli za civilizaciju. Oni mogu poremetiti protoplanetarne diskove i umiješati se u proces formiranja planeta.

No, s druge strane, GC je također mjesto s potencijalom. “Unatoč tim čimbenicima, modeliranje Gowanlocka et al. (2011) otkriva da se većina planeta koji mogu podržavati složeni život nalazi prema unutrašnjosti galaksije (manje od 1 kpc od Galaktičkog centra). Morrison & Gowanlock (2015) proširuju ovaj model ka uključivanju inteligentnog života”, stoji u radu.

Studija iz 2021. pokazuje da je čak i uz sve opasnosti GC-a, to ipak najbolje mjesto za potragu. “Linija vidljivost prema Galaktičkom centru (GC) nudi najveći broj potencijalno nastanjivih sustava, u usporedbi s bilo kojim smjerom na nebu”, tvrde autori. A ako inteligentna civilizacija krene ‘u svemir’, njezine su najveće šanse za širenje u zbijenom GC-u, gdje zvijezde nisu toliko udaljene.

Iako nema rezultata, potraga neće stati

Nova potraga bila je usmjerena na 144 egzoplanetarna sustava, ali je usput provela i slijepu potragu na preko 3 milijuna zvijezda u smjeru galaktičkog središta. Autori dodaju kako “nisu otkrivene uvjerljive tehnosignature”.

Ipak, to što nisu otkrivene, ne znači da takvi signali ne postoje. To znači samo da u ovom konkretnom slučaju sa specifičnim metodologijama, nisu otkrivene ama baš nikakvih signali. Najbolje bi bilo pretraži kompletno nebo, ali to će zahtijevati još neko vrijeme.

“Prije nego što dođemo do trenutka kada ćemo moći pretražiti tehnosignature na cijelom nebu, postoji niz računalnih izazova koje treba prevladati, a ova su istraživanja dala uvid u kako postići taj cilj”, pišu autori. 

https://kozmos.hr/je-li-izvanzemaljska-inteligencija-uopce-bioloska/

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr

Izvori:

A Search for Technosignatures toward the Galactic Centre at 150 MHz, Chenoa D. Tremblay, Danny C. Price, Steven J. Tingay, Submitted on 7 Feb 2022, accepted for publication in PASA, arXiv:2202.03324 [astro-ph.GA].

Gough E. (16. veljače 2022.), Epic Search of Millions of Stars Finds No Traces of Intelligent Alien Life, Sciencealert.com (pristup 17. veljače 2022.)