kozmos.hr
Znanost

Novi arheoloĆĄki dokazi otkrivaju asirsku opsadu Jeruzalema

Arheolozi su otkrili oko 180 pečata koji pripadaju judejskoj upravi na lokalitetu Mordot Arnona. (Zasluge za sliku: Yoli Schwartz, Izraelska uprava za starine).
objavljeno

Arheolozi su otkrili nove dokaze o asirskoj vojnoj kampanji protiv Judeje, otkrivajući uniĆĄtenje ključne upravne zgrade u Jeruzalemu iz osmog stoljeća pr. Kr. Ovo otkriće pruĆŸa dublje razumijevanje događaja oko asirske opsade Jeruzalema iz 701. godine pr. Kr., događaja koji je dugo dokumentiran i u biblijskim i u drevnim povijesnim zapisima.

Asirska opsada Jeruzalema 701. pr. Kr.

Asirsko carstvo, pod vladavinom kralja Sanheriba, pokrenulo je vojnu kampanju protiv Judeje nakon ĆĄto je kralj Ezekija odbio plaćati danak. Sanheribove snage osvojile su veći dio regije, ali nisu uspjele zauzeti Jeruzalem. Prema biblijskim zapisima, boĆŸanska intervencija spasila je grad, dok asirski zapisi ukazuju na to da je Ezekija platio veliki danak kako bi spriječio daljnje uniĆĄtenje. Ova opsada jedno je od najpoznatijih vojnih događaja iz drevne povijesti i ĆĄiroko je proučavano među znanstvenicima.

Kako prenosi Haaretz, arheoloơko nalaziơte, smjeơteno u četvrti Mordot Arnona u Jeruzalemu, otkriva ostatke drevnog upravnog srediơta koje je bilo ključno za ekonomsku strukturu Judejskog kraljevstva. Pronađene posude s natpisima na mjestu otkrivaju da je zgrada koriơtena za prikupljanje poreza za kralja Ezekiju. Prema riječima Nerije Sapira, voditelja iskopavanja iz Izraelske uprave za starine (IAA), ovi porezi vjerojatno su se plaćali u poljoprivrednim proizvodima poput maslinovog ulja.

UniĆĄtenje zgrade tijekom asirske kampanje

Tijekom Sanheribove invazije na Judeju, asirske snage uniĆĄtile su upravnu zgradu, svodeći je na ruĆĄevine. Arheolozi su pronaĆĄli velike temeljne kamene namjerno postavljene na vrh ruĆĄevina, ĆĄto sugerira da je uniĆĄtenje bilo namjerni čin Asirskog carstva kako bi se potvrdila dominacija. Vidljive ruĆĄevine posluĆŸile su kao politička poruka okolnim regijama.

U sedmom stoljeću pr. Kr., zgrada je obnovljena, a posude su ponovno koriơtene za prikupljanje poreza. Međutim, natpisi na posudama iz tog razdoblja pokazuju da su se porezi sada prikupljali za asirskog kralja, a ne za judejskog vladara. Iako je Ezekija ostao na vlasti, ovi dokazi sugeriraju da su Asirci preuzeli kontrolu nad ekonomskim i upravnim funkcijama Jeruzalema.

Ovo otkriće je značajno jer pruĆŸa konkretne dokaze o utjecaju asirske kampanje na politički i ekonomski pejzaĆŸ drevnog Jeruzalema. Nalazi naglaĆĄavaju kako je Asirsko carstvo odrĆŸavalo kontrolu nad osvojenim teritorijima ne samo vojnom silom već i reorganizacijom lokalnih upravnih struktura. KoriĆĄtenje poreznog sustava kao alata kontrole ključno je za razumijevanje načina na koji su drevna carstva potvrđivala svoju vlast.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.