Jesmo li zaista sazdani od zvjezdane prašine?
Carl Saganova slavna izreka “Sazdani smo od zvjezdane tvari” sažima naše kozmičko podrijetlo, no nova otkrića pokazuju da je putovanje te “zvjezdane tvari” bilo daleko spektakularnije nego što se dosad pretpostavljalo. Nedavni podaci prikupljeni pomoću Svemirskog teleskopa Hubble otkrivaju kako je dio ugljika, prisutnog u našem tijelu, vjerojatno proputovao stotine tisuća svjetlosnih godina izvan granica naše galaksije, zadržavši se u okolnom plinskom oblaku prije nego što je ponovno postao dio procesa stvaranja zvijezda i planeta.
Kozmička odiseja ugljika
Sve počinje u srcima zvijezda, gdje se stvaraju elementi teži od helija. Kada zvijezde završavaju svoj životni vijek, eksplodiraju kao supernove, raspršujući te elemente po svemiru. Dosad se vjerovalo da se ovaj materijal reciklira unutar galaksija, omogućujući stvaranje novih zvijezda i planeta.
Nova istraživanja donose iznenađujuće otkriće: atomi ugljika koje zvijezde izbace u svemir ne ostaju uvijek unutar granica galaksije iz koje potječu. Umjesto toga, često završe u ogromnom oblaku plina koji okružuje galaksiju, poznatom kao cirkumgalaktički medij (CGM). Ovaj oblak funkcionira kao privremeno skladište materijala — plin i teži elementi, poput ugljika, povremeno se izbacuju iz galaksije, a zatim se pod određenim uvjetima mogu vratiti natrag i ponovno sudjelovati u stvaranju novih zvijezda i planeta.
Ovaj kružni proces — izbacivanje materijala iz galaksije, njegovo zadržavanje u CGM-u i kasnije povratak — mogao bi biti ključan za razumijevanje kako galaksije rastu i nastavljaju proizvoditi nove generacije zvijezda.
“Zamislite CGM kao golemu željezničku stanicu,” objašnjava Samantha Garza, glavna autorica studije i astronomkinja sa Sveučilišta u Washingtonu. “Stalno izbacuje materijal i ponovno ga privlači. Teški elementi nastali u zvijezdama izbacuju se tijekom supernovi, samo da bi se kasnije ponovno vratili i nastavili ciklus stvaranja zvijezda i planeta.”
Istraživači su koristili spektrograf Cosmic Origins (Kozmička podrijetla) na svemirskom teleskopu Hubble kako bi analizirali podatke iz 11 galaksija u kojima se aktivno stvaraju nove zvijezde. Proučavanjem spektra apsorpcije svjetlosti ugljika otkrili su prisutnost ovog elementa na udaljenosti od čak 391.000 svjetlosnih godina od tih galaksija—što je znatno dalje od vidljivog diska Mliječnog puta, koji se prostire na otprilike 100.000 svjetlosnih godina.
Ciklus stvaranja zvijezda i planeta
Astronomi CGM opisuju kao rezervoar u kojem galaksije čuvaju ključne sastojke za budući rast. Iako je već poznato da CGM reciklira ionizirani kisik, ovo istraživanje prvi put bilježi hladnije elemente poput ugljika u tom procesu. Zanimljivo je da galaksije u kojima se formiraju zvijezde pokazuju daleko više ugljika u cirkulaciji u usporedbi s “pasivnim” galaksijama.
“Sada možemo potvrditi da CGM djeluje kao veliki spremnik za ugljik i kisik,” dodaje Garza. “U galaksijama koje formiraju zvijezde, ovaj se materijal vraća kako bi podržao neprekidni ciklus stvaranja zvijezda i planeta.”
Budući da Mliječni put još uvijek stvara zvijezde, dio ugljika u našem tijelu vjerojatno je prošao kroz ovu galaktičku avanturu. Razumijevanje tih procesa pomaže astronomima da otkriju kako i zašto galaksije započinju i prekidaju razdoblja stvaranja zvijezda, kao i što se događa tijekom spajanja galaksija—sudbina koja čeka i našu galaksiju.
Ako uzmemo u obzir nevidljive slojeve plina koji okružuju galaksije, prvi znakovi tog spajanja možda su već prisutni. Ovo otkriće produbljuje naše razumijevanje kozmosa, podsjećajući nas da ugljik u nama nije jednostavno nastao i ostao nepomičan. Putovao je kroz prostranstva svemira prije nego što je doprinio stvaranju Zemlje i života.
Zvjezdana tvar koja čini naše tijelo nije samo pasivno plutala svemirom. Prošla je kroz izvanredno putovanje oko galaksije, čineći Saganove riječi još značajnijima i nadahnjujućima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
