Nedavno provedeno istraživanje upućuje na to da bi površina Jupiterovog mjeseca Europe mogla sadržavati manje kisika nego što se prethodno mislilo, što bi moglo imati značajan utjecaj na teorije o postojanju života u podzemnom oceanu mjeseca. Unatoč potencijalnoj oskudici kisika, ne isključuje se mogućnost da mikrobi prosperiraju u oceanu skrivenom kilometrima ispod zamrznute površine Europe. “Što se tiče ostalih oblika života, to ostaje na polju spekulacija,” izjavio je Kevin Hand, znanstvenik iz NASA-e koji nije bio dio tima odgovornog za novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Astronomy.
Manje kisika
Daljnja istraživanja su neophodna kako bi se potvrdili ovi nalazi koji su u suprotnosti s prethodnim opservacijama teleskopa. Te su opservacije sugerirale kondenzaciju kisika u ledu Europe, ukazujući na veću koncentraciju istoga, naglasio je Hand. Studija se temelji na podacima koje je prikupila svemirska letjelica Juno tijekom njenog izuzetno bliskog preleta pored Europe u 2022. godini, na udaljenosti od samo 353 kilometra. Prema izračunima američko-europskog istraživačkog tima, na površini Europe svake se sekunde proizvede između 6 i 18 kilograma kisika. Ovo je znatno manje od prethodnih procjena koje su sugerirale proizvodnju do 1,100 kilograma kisika po sekundi. “Ako proizvodnja kisika na Europi nije bila znatno veća u prošlosti, ovi novi podaci sugeriraju uži raspon uvjeta koji bi mogli podržati život,” navodi se u istraživanju.
Buduća istraživanja
Kisik na Europi nastaje djelovanjem Jupiterovog zračenja na njen globalni omotač zamrznute vode, zajedno s vodikom. James Szalay, glavni autor studije s Princeton University, izjavio je da je Junov prelet bio prva prilika kada je svemirska letjelica “izravno detektirala” sastav okoline Europe. “Jedva smo čekali zaviriti iza zastora njezinog kompleksnog ekosustava,” rekao je putem e-maila. “Iako je raspon mogućih uvjeta za život sada uži nego što smo prije mislili, još uvijek postoji mnogo toga što možemo otkriti,” dodao je Szalay.
Trenutačno nije poznato koliko kisika napušta atmosferu Europe, koliko se zadržava u ledu, i koliko bi moglo doprijeti do njezinog podzemnog oceana. NASA planira lansirati misiju Europa Clipper ove jeseni. Svemirska letjelica će izvesti niz bliskih preleta Europe, koja je veličinom gotovo identična našem Mjesecu, dok će orbitirati oko Jupitera.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
