Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS pokazuje neuobičajene promjene u sastavu plina koji ga okružuje nakon prolaska pored Sunca, uključujući iznimno visok udio nikla u odnosu na željezo. Objekt je promatran 16. studenoga 2025. teleskopom Keck II na Havajima, nekoliko tjedana nakon što je prošao najbližu točku svojoj putanji oko Sunca. Rezultati upućuju na to da se 3I/ATLAS kemijski i strukturno razlikuje od kometa iz Sunčeva sustava.
3I/ATLAS prošao je perihel 29. listopada 2025., a u trenutku opservacija nalazio se oko 1,5 astronomskih jedinica od Sunca i nešto više od 2 astronomske jedinice od Zemlje. Već ranija opažanja, provedena dok se objekt još približavao Suncu, pokazala su neobično visok omjer nikla i željeza u njegovoj komi, oblaku plina i prašine koji okružuje jezgru.
Omjer nikla raste s udaljenošću
Nova mjerenja pokazuju da se omjer nikla i željeza kod 3I/ATLAS-a snažno mijenja s udaljenošću od Sunca. Što je objekt dalje, to je relativni udio nikla veći. Na udaljenostima većim od 2,5 astronomske jedinice, količina nikla u odnosu na željezo bila je znatno veća nego kod poznatih kometa iz Sunčeva sustava.
Takav kemijski sastav smatra se neuobičajenim jer kometi koje poznajemo uglavnom ne pokazuju tako izraženo obogaćenje niklom. Zbog toga znanstvenici zaključuju da je 3I/ATLAS nastao u okolišu koji se znatno razlikuje od onoga u kojem su se formirala mala tijela u našem sustavu.
Mlaz plina koji ne prati ostale
Uz kemijski sastav, istraživači su analizirali i strukturu plina koji izlazi iz jezgre objekta. Nakon uklanjanja ravnomjernog sjaja oko jezgre, uočeni su mlazovi i rep, ali s jednim iznenađenjem. Emisija molekule tri-ugljika (C3) prati mlaz koji je usmjeren drukčije od ostalih sastojaka plina.
Dok su tragovi nikla, željeza, cijanida i molekule C2 uglavnom poravnati u smjeru prema Suncu, emisija C3 prati mlaz koji jasno odstupa od tog smjera.
Znanstvenici ističu da će buduća opažanja biti ključna za razumijevanje koliko je 3I/ATLAS doista neobičan. Očekuje se da će Opservatorij Vera C. Rubin u narednim godinama otkriti više međuzvjezdanih objekata prije njihova prolaska pored Sunca, što će omogućiti usporedbe i jasniju sliku o tome je li 3I/ATLAS iznimka ili dio šire, dosad nepoznate populacije.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
wow your article is simply a masterpiece, i like that, keep it up and will be checking for new update. do you post often? you can check the biggest webdesign freelancer in platform in germany called https://webdesignfreelancerfrankfurt.de/ Thank you for your wonderful post