NASA započela razvoj svemirskog teleskopa Roman

Nakon što se lansira sredinom 2020-ih, NASA-in svemirski teleskop Nancy Grace Roman, potaknut će revoluciju u astronomiji.

Nasljednik Hubble-a, Spitzer-a i Webb-a

Njegov rad bit će tradicionalni nastavak znanstvenih otkrića i tehnoloških skokova svemirskih teleskopa Hubble, Spitzer i Webb. Široko vidno polje i vrhunska rezolucija omogućit će znanstvenicima da provode opsežna istraživanja, dajući bogate informacije o nebeskim područjima od našeg Sunčevog sustava pa sve do ruba vidljivog svemira.

Svemirski teleskop Roman, 23. srpnja uspješno je završio kritički pregled dizajna zemaljskih sustava za misiju, koji su rašireni u više institucija, uključujući Znanstveni institut Svemirskog teleskopa (STScI) u Baltimoreu, Maryland; NASA -in centar za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland; i Caltech/IPAC u Pasadeni u Kaliforniji.

STScI će biti domaćin Znanstveno operacijskog centra (SOC) dok će Goddard služiti kao Operativni centar misije. Caltech/IPAC će biti Centar za znanstvenu podršku. Uspješan prolazak na kritičkom pregledu dizajna znači da plan znanstvenih operacija pruža sve potrebne mogućnosti obrade i arhiviranja podataka. Misija će sada prijeći na sljedeću fazu: izgradnju i testiranje novoprojektiranih sustava koji će omogućiti planiranje i zakazivanje Romanovih promatranja i upravljanja rezultirajućim podacima, za koje se predviđa da će u prvih pet godina rada dosegnuti preko 20 petabajta (20.000.000 GB).

Veliki potencijal Romana

“U STScI -u smo jako uzbuđeni zbog potencijalnih otkrića koje će Roman donijeti. Sva područja astrofizike će imati koristi od Romana”, rekla je zamjenica ravnatelja STScI-a, Nancy Levenson. “Razvijamo nove alate i nove načine rada kako bi globalna istraživačka zajednica mogla najbolje iskoristiti napredne mogućnosti ove svemirske misije usmjerene na istraživanje i velike podatke”.

“Potrebno je mnogo rada da bi se došlo do ove faze u bilo kojoj svemirskoj misiji, a naš se tim suočio s dodatnim izazovom pandemije COVID-19. Uspješan završetak kritičkog pregleda dizajna dokaz je svih njihovih napora”, rekla je Cristina Oliveira, zamjenica pročelnika SOC -a u STScI-u.

Podjela zadataka

U svojoj ulozi Centra za znanstvene operacije, STScI će planirati i provoditi promatranja, obrađivati ​​i arhivirati skupove podataka o misijama te angažirati i informirati astronomsku zajednicu i javnost. STScI će blisko surađivati ​​s NASA-inim centrom za svemirske letove Goddard koji upravlja misijom, a ugostit će i Operativni centar misije (MOC). MOC je odgovoran za sveukupne operacije svemirskih letjelica i nadzor podataka koji se prenose između letjelice i tla. Suradnja također uključuje Caltech/IPAC, dom Romanovog centra za podršku znanosti (SSC), koji radi s ostalim komponentama zemaljskog sustava kako bi postigao znanstvene i operativne ciljeve Romana.

Centar za potporu znanosti na Caltechu/IPAC -u ima zadaću raspisivati ​​pozive za prijedloge opće znanstvene zajednice te upravljanje postupkom podnošenja prijedloga. Također će voditi Planiranje promatranja instrumenata Coronagraph i upravljanje podacima. Osim toga, odgovoran je i za egzoplanetnu znanost i za znanost omogućenu spektroskopskim opažanjima. SSC razvija i upravlja tijekovima znanstvenih podataka iz spektroskopskog načina rada instrumenta širokog polja te mikrooblikovanja egzoplaneta.

Goddard razvija Wide Field Instrument (instrument širokog polja) za izvođenje velikih znanstvenih istraživanja, a NASA-in laboratorij za mlazni pogon razvija Coronagraph Instrument za izvođenje promatranja izravnim snimanjem egzoplaneta.

Istraživačka misija

Roman će moći snimiti područje preko 100 puta veće nego što je to bio u mogućnosti Hubble. To će mu dati jedinstvenu mogućnost izvođenja istraživanja na širokom polju pri visokoj rezoluciji što će biti primarni način rada opservatorija.

“Za razliku od Hubblea i Webba, Roman je prije svega istraživačka misija”, objasnio je SOC-ov misijski znanstvenik John MacKenty iz STScI-ja. “Naša je uloga prikupiti upite astronomske zajednice, pripremiti istraživanja i dati znanstvenoj zajednici alate koji su im potrebni za istraživanja.”

Romanova istraživanja generirat će brdo podataka, stvarajući nove izazove za znanstvenike koji žele analizirati te podatke. Kao rezultat toga, STScI predvodi korištenje sustava oblaka (eng. cloud) za obradu podataka. “Umjesto da šaljemo podatke astronomima, mi dovodimo astronome do podataka”, rekao je inženjer sustava misije, Chris Hanley iz STScI-ja.

Napredak astrofizike

Svi podaci prikupljeni svemirskim teleskopom Roman, bit će dostupni putem Arhive za svemirske teleskope Barbare A. Mikulski (MAST) na STScI-ju. Ti će podaci biti javno dostupni u roku od nekoliko dana nakon promatranja. Budući da će znanstvenici posvuda imati brz pristup podacima, moći će brzo otkriti i pratiti kratkotrajne pojave, poput eksplozija supernove.

Roman će omogućiti novu znanost u svim područjima astrofizike. Može tražiti patuljaste planete, komete i asteroide u našem Sunčevom sustavu. Slikat će zvijezde u cijeloj našoj galaksiji kako bi izmjerio njezinu strukturu i istražio povijest njezina nastanka. Također će se ispitati mjesta rođenja zvijezda, divovski rasadnici plina i prašine koje će Romanovo veliko vidno polje moći po prvi put u potpunosti snimiti u visokoj rezoluciji.

Gledajući duboko u široke naizgled prazne dijelove neba, Roman će pronaći veliki broj galaksija u visokoj rezoluciji. Roman će mapirati raspodjelu tamne tvari unutar velikih jata galaksija što će pružiti alate za proučavanje promjena galaksija tijekom dugih perioda vremena.

Romanova istraživanja donijet će nove uvide u povijest i strukturu svemira, uključujući u tajanstvenu “tamnu energiju” zbog koje se svemir sve brže širi. Ova snažan opservatorij bit će nastavak onog što su započeli Hubble i drugi opservatoriji poput Keplera/K2 i Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS). Svojom će naprednom kamerom otkriti na tisuće egzoplaneta. Njegov Koronagrafski instrument provest će tehnološku demonstraciju te ovisno o izvedbi, može pružiti proučavanje atmosfera divovskih plinovitih planeta koji kruže oko drugih zvijezda.

https://kozmos.hr/hubble-uocio-vodenu-paru-na-jupiterovom-mjesecu/

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr

Izvori:

Anonymus (2. kolovoza 2021.), Ground system for NASA’s Roman Space Telescope moves into development, ESA/Hubble Information Centre, Phys.org (preuzeto 2. kolovoza 2021.)

Anonymus (29. srpnja 2021.) GROUND SYSTEM FOR NASA’S ROMAN SPACE TELESCOPE MOVES INTO DEVELOPMENT, Hubblesite.org / Nasa.gov (preuzeto 2. kolovoza 2021.)