U dalekim krajevima Sunčeva sustava, ondje gdje je nebo gotovo crno, a Sunce tek blijeda točka, NASA-ina sonda New Horizons izvela je rijetko viđen znanstveni manevar: odredila je svoju poziciju gledajući isključivo zvijezde.
Dok je letjelica prolazila kroz Kuiperov pojas, oko 700 milijuna kilometara od Zemlje, međunarodni tim astronoma iskoristio je tu jedinstvenu priliku za testiranje metode koja bi u budućnosti mogla postati ključna za duboki svemirski let.
Zadatak je bio jednostavan u teoriji, ali izuzetno zahtjevan u praksi: fotografirati dvije poznate zvijezde — Proximu Centauri i Wolf 359 — istovremeno iz svemira i sa Zemlje, zatim usporediti njihove prividne položaje i na temelju toga izračunati gdje se sonda nalazi.
Rezultat je bio upečatljiv: tim je uspio odrediti položaj New Horizonsa s preciznošću od oko 6,6 milijuna kilometara. Usporedbe radi, to je kao da s udaljenosti između New Yorka i Los Angelesa pogodite lokaciju s greškom manjom od jednog metra.
Paralaksa u stvarnom vremenu
Ova pojava, poznata kao zvjezdani paralaks, već se stoljećima koristi za određivanje udaljenosti do obližnjih zvijezda — ali sve dosadašnje metode oslanjale su se na različite točke gledanja sa Zemlje, s razmakom od šest mjeseci. New Horizons omogućio je usporedni pogled iz potpuno druge perspektive, udaljene milijardama kilometara.
“Željeli smo pokazati da koncept paralakse ne postoji samo u udžbenicima,” rekao je voditelj studije dr. Tod Lauer iz američkog NOIRLab-a. “Jedno je razumjeti ga, a sasvim drugo doista vidjeti kako funkcionira u praksi.”
Što radi letjelica daleko izvan orbite Plutona?
Sonda New Horizons lansirana je 2006. godine, a 2015. je postala prva letjelica koja je proletjela pored Plutona i poslala detaljne snimke njegova površinskog reljefa, ledenih visoravni i tanke atmosfere. Letjelica je tada već bila prešla više od 4,8 milijardi kilometara.
Nakon glavne misije, nastavila je prema vanjskim rubovima Sunčeva sustava, u područje koje znanstvenici nazivaju heliosferom — divovskim regijom plazme i magnetskog polja koje stvara Sunce. Očekuje se da će tijekom sljedećih nekoliko godina prijeći granicu tzv. “udarne fronte” i ući u međuzvjezdani prostor.
Iako ovaj eksperiment nije zamišljen za precizno pozicioniranje u tehničkom smislu, znanstvenici ga smatraju dokazom koncepta koji bi u budućnosti mogao biti ključan za autonomnu navigaciju među zvijezdama. Umjesto ovisnosti o radio-komunikaciji sa Zemljom, buduće letjelice mogle bi — doslovno — gledati oko sebe i znati gdje su.
Ako čovječanstvo jednog dana krene prema Proksimi ili još dalje, navigacija temeljena na zvijezdama možda neće biti samo znanstvena znatiželja, već osnovna potreba.
Studija je prihvaćena za objavu u časopisu The Astronomical Journal, a preliminarna verzija dostupna je na otvorenom serveru arXiv.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
