NASA je odlučila ponovno aktivirati misiju VIPER, rover koji je nakon otkazivanja 2024. bio ostavljen bez jasne budućnosti.
Američka svemirska agencija dodijelila je tvrtki Blue Origin ugovor vrijedan do 190 milijuna dolara kako bi njezin lunarni lander Blue Moon Mark 1 odvezao rover na južni pol Mjeseca. Time VIPER, nakon otkazivanja misije s tvrtkom Astrobotic, dobiva novu priliku u sklopu NASA-ina programa Commercial Lunar Payload Services (CLPS).
VIPER (Volatiles Investigating Polar Exploration Rover) prvotno je trebao biti glavni teret landera Griffin koji razvija tvrtka Astrobotic iz Pittsburgha. Lansiranje je bilo planirano za 2023. godinu, a procijenjeni troškovi iznosili su manje od 200 milijuna dolara. No, cijena je naglo rasla, a rokovi su se stalno pomicali. Do 2024. ukupni trošak sastavljanja rovera i prilagodbe ugovora približio se 800 milijuna dolara, zbog čega je NASA odlučila raskinuti suradnju. Od tada je VIPER ostao bez prijevoza, a njegova budućnost bila je neizvjesna.
Blue Origin sada preuzima tu ulogu, i to sa svojim landerom Blue Moon Mark 1, koji još nije obavio nijednu misiju. NASA planira da će VIPER biti lansiran krajem 2027. godine, u sklopu druge MK1 misije. Prva, predviđena za kraj 2025., trebala bi prema planu sletjeti na južni pol Mjeseca s dvama NASA-inim teretima, lansirana raketom New Glenn iz Cape Canaverala. Tek ako ta misija uspije, NASA će aktivirati ugovor za VIPER.
Znanstveni ciljevi rovera
Glavna zadaća VIPER-a bit će istraživanje južnog pola Mjeseca, gdje postoje trajno zasjenjeni krateri u kojima se pretpostavlja da se nalazi led. Rover je opremljen bušilicom dubine jednog metra te trima instrumentima za mjerenje raspodjele, fizičkog stanja i kemijskog sastava naslaga leda. NASA očekuje da će tijekom misije trajanja sto dana VIPER prijeći oko dvadeset kilometara, obaviti uzorkovanja i mapiranja te pružiti podatke o potencijalnim resursima.
Za razliku od Marsovih rovera, koje NASA koristi već tri desetljeća, VIPER je posebno prilagođen ekstremnim uvjetima na Mjesecu. Na površini se izmjenjuju temperature od gotovo 260 °C između sjene i osunčanih područja, što traži drugačija tehnička rješenja. Bit će i prvi rover opremljen prednjim svjetlima jer će istraživati kraterske zone koje Sunce nikada ne obasjava.
Tehnički izazovi i industrijski partneri
NASA je naglasila da će Blue Origin biti odgovoran za cijeli logistički proces: integraciju VIPER-a u lander, planiranje i komunikaciju, spuštanje na površinu te iskrcavanje rovera. Tek kada rover siđe na tlo, NASA preuzima kontrolu i upravljanje misijom.
CLPS program osmišljen je kako bi NASA surađivala s privatnim tvrtkama i time smanjila troškove i ubrzala istraživanja. Dosadašnji rezultati mješoviti su. Astrobotic je 2024. lansirao Peregrine lander, ali je zbog kvara na pogonskom sustavu misija propala prije nego što je dosegnula Mjesec. Tvrtka Intuitive Machines uspjela je izvesti dva slijetanja, no tehnički problemi ograničili su trajanje i uspješnost misija. Jedini potpuno uspješan let imala je tvrtka Firefly Aerospace ranije ove godine s misijom Blue Ghost, no u manje zahtjevnom području Mjeseca.
Astrobotic i dalje ima ugovor za lansiranje Griffina, ali tvrtka ne pokazuje napredak. Istodobno, Intuitive Machines, Firefly i Draper imaju u pripremi niz novih CLPS misija za iduće godine.
Povezanost s programom Artemis
NASA-ini dužnosnici naglašavaju da je VIPER ključan za širu strategiju istraživanja Mjeseca i pripremu ljudskih misija u sklopu programa Artemis. Prikupljeni podaci o vodi i drugim hlapivim tvarima trebali bi pomoći u planiranju dugoročnih postaja i podržati tehnološka rješenja za opskrbu kisikom, gorivom i pitkom vodom.
“NASA predvodi istraživanje većeg dijela Mjeseca nego ikad prije, a ova misija samo je jedan od načina na koje koristimo američku industriju kako bismo podržali trajnu prisutnost na Mjesečevoj površini”, izjavio je vršitelj dužnosti administratora Sean Duffy.
Nicky Fox, pomoćnica administratora u NASA-inom Direktoratu za znnanost, dodala je: “NASA je predana istraživanju i proučavanju Mjeseca, uključujući bolje razumijevanje vode na njegovoj površini. Na taj način možemo procijeniti kako lokalne resurse iskoristiti za buduće ljudske misije.”
Joel Kearns, zamjenik pomoćnika administratora za istraživanje, naglasio je da podaci s VIPER-a neće imati samo lokalnu važnost: “Proučavanjem izvora mjesečeve vode stječemo i vrijedne uvide u raspodjelu i podrijetlo hlapivih tvari u cijelom Sunčevom sustavu, što nam pomaže razumjeti procese oblikovanja našeg svemirskog okruženja i evoluciju unutarnjih planeta.”
Ako sve prođe prema planu, rover će se kretati brzinom od oko 0,8 kilometara na sat, komunicirati s NASA-inim centrima gotovo u stvarnom vremenu te izdržati tri puna mjesečeva dana i noći. Njegovi rezultati trebali bi odrediti najvjerojatnije lokacije naslaga leda dostupnih budućim astronautima. Time bi VIPER postao jedan od ključnih instrumenata za ostvarivanje NASA-ine vizije trajnog ljudskog prisustva na Mjesecu i kasnijeg istraživanja Marsa.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
