U jednom od najambicioznijih znanstvenih pothvata današnjice, međunarodni tim astronoma okupljenih oko projekta COSMOS-Web predstavio je dosad najveću kartu svemira, i s njom niz iznenađenja koja ozbiljno uzdrmavaju dosadašnje predodžbe o tome kako je izgledao mladi svemir.
Projekt, razvijen na temelju podataka prikupljenih svemirskim teleskopom James Webb (JWST), obuhvaća snimke i katalog gotovo 800.000 galaksija, nastalih u razdoblju od neposredno nakon Velikog praska do danas, što znači da pokriva 98 posto kozmičke povijesti.
Galaktička tapiserija svemira
“Htjeli smo stvoriti duboku kartu svemira na razmjeru koji dosad nitko nije pokušao,” izjavila je prof. Caitlin Casey sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Barbari, jedna od voditeljica projekta. Zajedno s kolegicom Jeyhan Kartaltepe sa Tehnološkog instituta Rochester, Casey je koordinirala tim koji je analizirao više od 250 sati podataka s JWST-a.
Ako bi se kultna fotografija iz projekta Hubble Ultra Deep Field ispisala na standardnom A4 papiru, nova slika iz COSMOS-Weba, snimljena istom dubinom, bila bi veličine murala 4 x 4 metra.
Riječ je o pogledu koji seže 13,5 milijardi godina unatrag, gotovo do samog početka svemira. I ne prikazuje tek nekoliko egzotičnih galaksija, prikazuje čitave kozmičke krajeve, guste regije i praznine, ranjive na gravitacijska gibanja i stvaranja struktura.
“Svemir nije homogeno prazno mjesto. Htjeli smo vidjeti gdje se te galaksije zapravo nalaze, u kakvom kozmičkom susjedstvu su nastajale prve zvijezde, galaksije i crne rupe,” objasnila je Casey.
Galaksije koje ne bi trebale postojati
Prije nego što je svemirski teleskop James Webb započeo s promatranjima, astronomi su pretpostavljali da će galaksije iz prvih 500 milijuna godina nakon Velikog praska biti iznimno rijetke. Smatralo se da gravitacijsko sažimanje materije i formiranje prvih zvijezda zahtijeva mnogo više vremena — svemir jednostavno nije imao dovoljno „”staža” za takve strukture.
No JWST je pokazao drugačije. “Vidimo ih deset puta više nego što je Hubble ikada sugerirao,” kaže Casey. Uz to, otkrili su i supermasivne crne rupe koje su bile potpuno nevidljive Hubbleu.
“Ne radi se samo o količini — radi se o drugačijim vrstama galaksija i crnih rupa. Imamo posve nove tipove struktura koje nismo mogli ni zamisliti prije nekoliko godina.”
Svjetlost koja je stigla… prerano?
Jedno od ključnih pitanja koje se sada nameće: Kako je svemir uspio tako brzo proizvesti toliku količinu svjetlosti? Prema standardnom modelu kozmologije, za formiranje milijardu sunčevih masa zvijezda trebalo bi daleko više vremena nego što je tada bilo na raspolaganju — svega 400 milijuna godina.
“To nas dovodi do ozbiljnih pitanja, je li naš model svemira potpun? Jesu li zakoni fizike tada bili drukčiji? Još uvijek nemamo odgovore,” rekla je Casey. “Ovo su podaci koji nas tjeraju da ponovno razmislimo o svemu što mislimo da znamo.”
U duhu otvorene znanosti, svi podaci COSMOS-Web projekta sada su javno dostupni. No za razliku od sirovih podataka koji su u prošlosti bili korisni samo stručnjacima s moćnim računalima, ova nova verzija dolazi u obliku obrađenih slika i kataloga koje može koristiti i šira znanstvena zajednica, pa čak i studenti.
“Najbolja znanost se događa kada različiti umovi gledaju iste podatke na različite načine,” poručila je Casey. “Ovo nije ekskluzivni projekt. Ovo je resurs za cijeli svijet.”
Istraživanje se nastavlja
Znanstvenici se već vraćaju u tzv. “duboko polje” kako bi nastavili s mapiranjem i potvrdom udaljenosti tih ranih galaksija putem spektroskopije, metode koja raspada svjetlost poput prizme kako bi se odredila njezina udaljenost i kemijski sastav.
“Tako ćemo ne samo potvrditi njihovu starost,” kaže Casey, “nego i pratiti tragove dušika, ugljika i kisika, i tako zaviriti u kemiju međuplanetarnog prostora davnog svemira.”
COSMOS-Web fotografiju moguće je pregledavati interaktivno klikom ovdje.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
