Međunarodni tim astronoma pomoću radijskog teleskopa MeerKAT zabilježio je brzi radio izboj FRB 20240304B na dosad najvećoj udaljenosti; riječ je o najudaljenijem brzom radio izboju zabilježenom do sada.
Najudaljeniji brzi radio izboj i što nam govori o ranom svemiru
Brzi radio izboji (eng. “Fast Radio Bursts”, FRB) kratki su, ali izrazito snažni bljeskovi radijskog zračenja koji traju tek nekoliko milisekundi; na prvom spomenu valja reći da je riječ o fenomenu nejasnog podrijetla, s predloženim objašnjenjima od mladih magnetara do egzotičnih procesa u svemiru. Većina je dosad otkrivena na malim crvenim pomacima, ispod 0,5, pa o ranijim epohama imamo malo izravnih mjerenja.
Tim kojim je rukovodila Manisha Caleb sa Sveučilišta u Sydneyju izvijestio je o crvenom pomaku 2,148 za FRB 20240304B; to nas vraća u vrijeme kada je svemir bio star približno 3 milijarde godina nakon Velikog praska, u razdoblje “kozmičkog podneva” kada su stope stvaranja zvijezda dosezale vrhunac.
Izboj je detektiran 4. ožujka 2024. pomoću instrumenta Transient User Supplied Equipment (TUSE) na radijskom teleskopu MeerKAT u Južnoafričkoj Republici. Analiza signala pokazala je da je prolazio kroz međugalaktički prostor dulje od 10 milijardi godina. Njegova vršna svjetlina iznosila je 0,49 janskih (jansky je jedinica za gustoću radijskog toka), a trajanje samog izboja bilo je samo 5,6 tisućinki sekunde pri frekvenciji od 1,0 gigaherca.
Polarizacija signala i posljedice za kozmičku mrežu
Pomoću svemirskog teleskopa James Webb istraživači su uspjeli precizno odrediti galaksiju domaćina. Riječ je o galaksiji male mase i neuredne, grudaste strukture, koja i dalje aktivno stvara nove zvijezde.
Procjenjuje se da ukupna masa zvijezda u toj galaksiji odgovara masi otprilike deset milijuna Sunca. Svake godine nastane oko petina mase našeg Sunca u novim zvijezdama, a plin od kojeg se one formiraju siromašan je teškim elementima — sadrži tek 10 do 20 posto onoga što nalazimo u Sunčevu sustavu.
Analiza je pokazala da je signal izboja gotovo u potpunosti “poravnan” u jednom smjeru, dok je kružna komponenta bila jedva primjetna. To upućuje na to da su magnetska polja kroz koja je prolazio slabija nego što se očekivalo ili složenije raspoređena. Ovim je otkrićem dosegnuta dvostruko veća udaljenost nego kod prethodnih precizno lociranih brzih radio izboja, čime je ovaj rekordni primjer postao vrijedan trag za proučavanje plina i magnetskih polja između galaksija.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
