Najstariji udarni krater na Zemlji ipak je mnogo mlađi nego što se mislilo

Nedavna analiza jednog od najspektakularnijih geoloških nalazišta u Australiji pokazala je da krater koji se donedavno smatrao najstarijim na Zemlji zapravo nije toliko star — niti toliko velik — koliko se prvotno tvrdilo.

Novi podaci pomaknuli starost kratera za stotine milijuna godina

U sjeverozapadnoj Australiji, u regiji Pilbara, nalazi se krater Miralga — mjesto za koje se nedavno tvrdilo da je rezultat udara meteorita prije 3,5 milijardi godina, što bi ga činilo najstarijim poznatim kraterom na našem planetu. No novo istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, sugerira da je udar ipak znatno mlađi, vjerojatno nakon 2,7 milijardi godina — a možda i znatno kasnije.

“Ova struktura jest rezultat drevnog udara, ali dokazi upućuju na to da se on dogodio znatno kasnije nego što je prethodno objavljeno,” navode autori studije, koji su paralelno istraživali istu lokaciju. Ključni pokazatelj bili su takozvane shatter cones (konusi loma?)— karakteristične geološke formacije u obliku stožaca koje nastaju pod ekstremnim tlakom prilikom udara meteorita.

Krater je i manji nego što se vjerovalo

Osim korekcije starosti, nova studija ukazuje i na znatno manji promjer kratera. Prvotni izvještaji tvrdili su da krater ima više od 100 kilometara u promjeru, dok najnovije procjene govore o otprilike 16 kilometara.

Takva veličina, kažu istraživači, nije dovoljna da bi imala značajniji utjecaj na formiranje kontinentalne kore ili razvoj ranog života, kako se ranije pretpostavljalo. U vrijeme udara, područje Pilbare već je bilo geološki formirano.

“Zemljopisna karta shatter cones koje smo izradili prvi put pokazuje njihovu distribuciju i orijentaciju. Na temelju toga izračunali smo izvorni promjer udara,” objasnili su autori.

Ključni dokazi dolaze iz više geoloških slojeva

Razlog različitih procjena starosti leži u tumačenju geološkog načela superpozicije, prema kojem se mlađi slojevi stijena talože iznad starijih. Prva istraživačka skupina pronašla je shatter cones unutar i ispod sedimentnog sloja starog 3,47 milijardi godina, ali ne i u mlađim stijenama iznad. Zaključili su da se udar dogodio tijekom taloženja tog sloja.

No nova analiza otkrila je shatter cones i u mlađim slojevima, uključujući i lave za koje se zna da su eruptirale prije 2,77 milijardi godina. To znači da se udar dogodio nakon tih događaja — barem 800 milijuna godina kasnije nego što se ranije mislilo. Točan datum zasad nije poznat, ali znanstvenici provode izotopske analize kako bi ga preciznije odredili.

Znanstveno vrijedan lokalitet — i poveznica s Marsom

Iako Miralga više ne nosi titulu najstarijeg kratera na Zemlji, njegovo znanstveno značenje i dalje je veliko. Većina stijena na toj lokaciji su bazalti stari 3,47 milijardi godina, koji su ranije bili kemijski izmijenjeni djelovanjem morske vode. Krateri nastali u tako starim bazaltima iznimno su rijetki u geološkom zapisu.

U blizini se nalaze i sedimentne stijene koje sadrže najstarije potvrđene fosile na Zemlji. Zbog sličnosti s uvjetima na ranoj Zemlji i Marsu, znanstvenici smatraju da je krater Miralga iznimno pogodno mjesto za testiranje instrumenata i tehnologije namijenjene istraživanju Marsa.

“Ova struktura pruža jedinstvenu priliku za proučavanje kratera u drevnim bazaltima, koji su vjerojatno prekrivali velike dijelove rane Zemlje i Marsa,” zaključuju autori studije.

Mjesto udara dobilo je naziv “Miralga” prema prijedlogu starosjedilačkog naroda Nyamal, čime se odaje priznanje lokalnoj kulturi i tradiciji. Iako više nije najstariji, krater Miralga ostaje vrijedan geološki lokalitet s potencijalom da pruži dublji uvid u povijest našeg planeta — i možda nekih drugih.