Novi znanstveni rad predlaže da bi L-oblici bakterija mogli objasniti neobične mikrofosile pronađene u nekim od najstarijih stijena na svijetu.
Mikrofosili često mijenjaju našu vremensku liniju o nastanku života na Zemlji. Kao što naziv sugerira, ove drevne stijene sadrže male fosilizirane ostatke protista i bakterija, a kada je geolog sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, Stanley Tyler, 1953. godine otkrio prve mikrofosile u prekambrijskim stijenama, to je pomaknulo nastanak života za više od milijardu godina unatrag.
Sada, 70 godina kasnije, novi mikrofosili pomaknuli su tu vremensku liniju daleko u Arhaik. Većina znanstvenika pretpostavlja da su prve stanice vjerojatno bile jednostavnije od bakterija koje danas imamo, široke od 1 do 2 mikrometra, koje nemaju unutarnje strukture za razliku od eukariota (domena života kojoj i vi pripadate). Međutim, stanice pronađene unutar ovih sedimentnih stijena – neke stare oko 3,8 milijardi godina – ne podupiru ovu pretpostavku. Umjesto toga, ovi drevni mikrofosili, pronađeni diljem svijeta, mogu biti veliki i do 70 mikrometara u promjeru i podržavaju unutarnje strukture. To je potaknulo Dheeraja Kanaparthija, znanstvenika iz Max-Planck Instituta za biokemiju u Münchenu, da postavi staro pitanje: Zašto?
“Ovi fosili izgledaju previše složeno,” rekao je Kanaparthi za New Scientist. “Također su preveliki. Ono što pronalazimo uvijek je zbunjujuće.”
Na iznenađujući način, Kanaparthi je pronašao moguće objašnjenje dok je istraživao slatkovodne izvore na dnu vrlo slanog Mrtvog mora. Ove strukture otkrivene su prvi put 2011. godine tijekom prvog ronilačkog istraživanja Mrtvog mora. Unatoč imenu tijela vode, istraživači su otkrili brojne mikroorganizme oko tih izvora. Neke bakterije u ovom jedinstvenom ekosustavu imale su neobične oblike, jer su bile bakterije u L-obliku. Ove bakterije, nazvane po Lister institutu u Londonu koji ih je otkrio 1930-ih, razlikuju se od drugih bakterija po tome što nemaju staničnu stijenku. Obično bi te stanice nabubrile i eksplodirale zbog osmotskog tlaka, no u specifičnim uvjetima mogu preživjeti i rasti.
Ranije se predlagalo da bi L-oblici bakterija mogle predstavljati model za protostanice na drevnoj Zemlji. Kanaparthi i njegov tim pokazali su da oblici koje stvaraju ove L-bakterije, kada su izloženi visoko slanim okruženjima koja su postojala uz obale tijekom Arhaika, počinju nalikovati mikrofosilima pronađenim u drevnim stijenama. Kanaparthi i njegovi suradnici također tvrde da unutarnje strukture mikrofosila mogu biti samo iluzija uzrokovana novim stanicama nastalim iz L-oblika.
Iako nedostatak stanične stijenke nije uspješna evolucijska strategija u današnjim uvjetima, to vrijedi i za ove hipotetske drevne L-bakterije. One bi bile “na milost i nemilost svog okruženja,” rekao je Kanaparthi za New Scientist, i ne bi bile učinkovite u reprodukciji.
Ova teorija nastoji objasniti različite oblike mikrofosila pronađenih širom svijeta. Budući da je teško točno replicirati uvjete na Zemlji u najranijim geološkim razdobljima ili prikazati njezinu globalnu varijabilnost, mnogo je nepoznanica o tom razdoblju. No, L-oblici bakterija mogli bi biti prvi korak u razotkrivanju dugotrajnog misterija zašto mikrofosili ne odgovaraju našem razumijevanju života i njegovog nastanka.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
