Najstarija metalurgija možda je započela među lovcima-sakupljačima prije 11000 godina, sugerira novo otkriće na neolitičkom nalazištu u Turskoj.
Na arheološkom nalazištu u Turskoj otkriven je neobičan komad staklastog materijala za koji znanstvenici vjeruju da bi mogao promijeniti naše razumijevanje početaka metalurgije. Iako nalikuje bezobličnom grumenu zemlje, analiza je pokazala da je izložen temperaturama od gotovo 1000 °C, što sugerira da su ljudi možda već prije 11.000 godina – još dok su bili lovci-sakupljači – počeli eksperimentirati s taljenjem bakra.
Komadić, zelenkasto-žute boje, pronađen je 2021. godine na neolitičkom nalazištu Gre Filla u dolini gornjeg Tigrisa. Smješten je u sloju koji potječe iz razdoblja prije pojave keramike i datiran je na oko 10.800 godina u prošlost. Njegova starost višestruko premašuje najstarije potvrđene dokaze o taljenju bakra iz Srbije, gdje su lokaliteti Belo Vode i Pločnik pružili artefakte datirane između 5350. i 4600. godine pr. Kr.
Zašto je otkriće najstarije metalurgije važno za razumijevanje ljudske povijesti
Prve pretpostavke bile su da je bakar u tlu mogao biti slučajno otopljen uslijed čestog loženja vatre za kuhanje, budući da su arheolozi na tom dijelu nalazišta pronašli mnogo pepela, ugljena i kostiju životinja. No detaljnija analiza ubrzo je pokazala da ta teorija vjerojatno ne drži vodu.
Znanstvenici su u uzorku pronašli tragove visokotemperaturnih mineralnih faza, što upućuje na izlaganje ekstremnoj toplini, ali i mikroskopske značajke koje ukazuju na brzo hlađenje – sve karakteristike namjernog procesa obrade metala. Dodatno, na jednoj strani uzorka uočene su udubine koje se podudaraju s otiscima koje ostavlja unutrašnjost peći ili talioničkog uređaja, što dodatno potkrepljuje pretpostavku o kontroliranim uvjetima zagrijavanja.
Unatoč svemu tome, niti jedna peć nije pronađena u neposrednoj blizini tog predmeta. Na cijelom nalazištu zabilježena je samo jedna kupolasta struktura s nepoznatom funkcijom, smještena u drugom dijelu lokaliteta, zbog čega znanstvenici ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je riječ o peći korištenoj za obradu metala. Još je važnije da do danas nisu pronađeni nikakvi nusprodukti koji bi jasno ukazivali na metalurške procese, poput troske, što bi predstavljalo ključni dokaz da su stanovnici tog područja doista aktivno topili bakar.
Autori studije ipak ističu da raspored i prisutnost bakrenih kapljica u tlu sugeriraju kako su ljudi već tada znali izložiti bakar iznimno visokim temperaturama – bilo iz radoznalosti, eksperimenta ili nesvjesnog otkrića. Iako Gre Filla ne pokazuje obilježja razvijenog metalurškog centra, nalazište možda predstavlja jednu od najranijih faza eksperimentiranja s osnovnim tehnikama poput kontroliranog zagrijavanja i lijevanja metala. Ako se potvrde dodatni dokazi, ova staklasta grudica mogla bi označiti prekretnicu u povijesti tehnologije – trenutak kada je čovječanstvo prvi put otkrilo kako oblikovati svijet pomoću vatre i metala.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
