Svemirski teleskop James Webb ponovno je pomaknuo granice opažljivog svemira. Među njegovim najnovijim otkrićima nalazi se objekt čije svjetlo potječe iz nevjerojatno daleke prošlosti, iz vremena kada svemir još nije imao ni stotinu milijuna godina. Astronomi ga zovu Capotauro i sumnjaju da bi upravo on mogao biti prva galaksija ikad otkrivena.
Kako prenosi IFLScience, objekt je zabilježen unutar programa Cosmic Evolution Early Release Science (CEERS), a njegova službena oznaka je CEERS ID U-100588. Nadimak Capotauro dobio je po planini na granici Toskane i Emilije-Romagne, regijama odakle dolazi dio istraživačkog tima. Rezultati još nisu prošli znanstvenu recenziju, no već sada su izazvali veliko zanimanje jer bi mogli promijeniti naše shvaćanje o tome kada su se i kako formirale prve galaksije.
Pogled kroz vrijeme do prve svjetlosti
Prema današnjim modelima ranog svemira, prve protogalaksije nastajale su nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska. Do sada je najudaljenija potvrđena galaksija bila MoM-z14, čije je svjetlo putovalo do nas od vremena kada je svemir imao oko 280 milijuna godina. Ako se sadašnje procjene pokažu točnima, Capotauro je još stariji i udaljeniji, njegovo svjetlo potječe iz razdoblja svega 90 milijuna godina nakon početka svemira.
Astronomi često uspoređuju 13,8 milijardi godina postojanja svemira s jednom zemaljskom godinom, tzv. kozmičkim kalendarom. U toj usporedbi Veliki prasak bio bi u ponoć 1. siječnja, Mliječna staza nastala bi 1. ožujka, Zemlja sredinom rujna, a ljudi bi se pojavili tek 31. prosinca nekoliko minuta prije ponoći. Prema tom mjerilu, svjetlo galaksije MoM-z14 pripadalo bi “8. siječnju”, dok bi Capotauro osvijetlio svemir već “3. siječnja”.
Moguća objašnjenja i nova pitanja
Ako je Capotauro doista toliko udaljena galaksija, mora biti iznimno sjajna, što znači da je u vrlo kratkom razdoblju pretvorila goleme količine plina u zvijezde. Takva učinkovitost stvaranja zvijezda u ranoj fazi svemira dosad nije zabilježena. No astronomi još nisu sigurni da promatrani objekt uopće jest galaksija.
Postoji mogućnost da se Capotauro uopće ne nalazi na rubu svemira, nego da je riječ o prašnjavoj galaksiji znatno bližoj Zemlji, čije zračenje djeluje crvenije zbog gustih oblaka kozmičke prašine. Neki znanstvenici smatraju da bi to mogao biti i hladan objekt unutar Mliječne staze, primjerice smeđi patuljak ili lutajući planet koji slobodno putuje galaktičkim prostorom bez matične zvijezde.
No postoji i treća, još odvažnija hipoteza, da Capotauro možda uopće nije galaksija, nego tzv. zvijezda-crna rupa, hipotetski objekt iz ranog svemira u kojem crna rupa u središtu golemasne zvijezde oslobađa energiju koja održava vanjski sloj plina užarenim i vidljivim, pa cijeli objekt izdaleka može izgledati poput kompaktne, mlade galaksije
Ako buduća promatranja potvrde da je Capotauro doista toliko dalek, mogli bismo gledati u svjetlost koja je nastala u samom svitanju kozmosa, kad su prve galaksije tek počinjale osvjetljavati tamu svemira.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
