Gotovo deset godina nakon što je sonda New Horizons razotkrila ledeni svijet Plutona kao složeniji nego što itko očekivao, nova promatranja Svemirskog teleskopa James Webb otkrivaju još jednu zagonetku: klima na Plutonu ne upravlja plin, već — magla.
Radi se o višeslojnom, plavičastom sloju organske izmaglice koji se nadvija nad površinom Plutona do visine od oko 300 kilometara. No ono što se dosad smatralo samo optičkim efektom sada se pokazuje kao ključni mehanizam koji hladi atmosferu ovog patuljastog planeta.
“To je posve jedinstveno u Sunčevu sustavu,” rekao je za Live Science Tanguy Bertrand, astronom iz Pariške zvjezdarnice i voditelj nove analize. “Možemo reći da se radi o posve novom tipu klime.”
Hladnije nego što bi smjelo biti
Webbova infracrvena mjerenja pokazuju da ova izmaglica ne samo da upija sunčevu svjetlost danju, već noću isijava toplinu natrag u svemir — daleko učinkovitije nego što bi to učinili obični atmosferski plinovi. Rezultat? Atmosfera na visini iznad Plutona hladnija je za čak 30 Celzijevih stupnjeva od očekivanog — prosječno oko -203 °C.
Još 2017. tim američkih znanstvenika pretpostavio je da bi čestice organske magle, nastale iz interakcije metana i dušika sa sunčevim zračenjem, mogle biti odgovorne za to hlađenje. Modeli su predvidjeli da će Pluton na određenim infracrvenim valnim duljinama zračiti jače no što bi trebalo — no tada nije bilo teleskopa dovoljno preciznog da razdvoji njegov signal od obližnjeg, velikog mjeseca Harona.
To se promijenilo 2022. kad je JWST, najnapredniji svemirski teleskop u povijesti, prvi put uspio jasno razdvojiti infracrvene potpise Plutona i Harona. I rezultat? Teorija je točno predvidjela promatrani signal.
“U planetarnoj znanosti rijetko se dogodi da se hipoteza potvrdi u tako kratkom roku,” izjavio je Xi Zhang sa Sveučilišta u Kaliforniji, Santa Cruz, voditelj tima koji je još 2017. prvi postavio ovu ideju. “Imamo sreće — i jako smo uzbuđeni.”
Što Pluton može reći o Zemlji?
Osim što mijenja naše viđenje Plutona, otkriće baca novo svjetlo i na druga tijela Sunčeva sustava — poput Tritona, Haronova susjeda, ili Titana, Saturnova mjeseca — koji također imaju guste atmosfere obavijene maglicama.
No možda je najzanimljivija posljedica vezana upravo uz Zemlju. Prije nego što je kisik preoblikovao našu atmosferu, postoji mogućnost da je i Zemlja bila obavijena slojem organske izmaglice, slične onoj na Plutonu. Takav bi veo mogao igrati ključnu ulogu u očuvanju stabilnih temperatura i stvaranju uvjeta pogodnih za nastanak ranog života.
“Proučavanjem kemije i dinamike Plutonove atmosfere možda možemo bolje razumjeti kako je nastala i opstala rana Zemlja,” kaže Zhang.
Još od vremena kada su ga izbacili iz kluba ‘pravih’ planeta, Pluton je uporno iznenađivao znanstvenu zajednicu. Od planinskih lanaca do vjerojatnih podzemnih oceana i sada — klime oblikovane izmaglicom — ovaj ledeni, patuljasti planet s ‘ruba’ Sunčevog sustava sve više postaje ključ za razumijevanje vlastitih početaka.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
