Za neke je umjetna inteligencija najgore što se moglo dogoditi čovječanstvu i našem tehnološkom razvoju, uglavnom zbog pogrešnog straha da će strojevi preuzeti naše poslove, a na kraju i svijet. No, umjetna inteligencija je mnogo više od onoga što neki filmovi prikazuju. Ona je izuzetno koristan alat, a već smo vidjeli koliko može biti nevjerojatno korisna kada je znanstvenici primjenjuju u različitim područjima.
Međutim koliko god korisna bila, i dalje je jasno da ne može stvarno razmišljati na način na koji mi to razumijemo. No, je li to samo privremeno stanje? Umjetna inteligencija trenutno dominira medijima i obećava promijeniti mnoge aspekte naših života. Njezin rast može se usporediti s Pandorinom kutijom, a možemo samo nagađati što ova tehnologija donosi.
Za neke će umjetna inteligencija biti najveći izum nakon kotača, jer će osloboditi čovječanstvo od mnogih svakodnevnih i repetitivnih zadataka. Za druge, širenje UI vidi se kao put prema samouništenju čovječanstva, prenosi Interesting Engineering. No, trebamo li se stvarno brinuti? Može li UI ikada zamijeniti ljude? Može li, ili bi mogla, razmišljati poput nas? Prije nego što krenemo dublje u to, prvo trebamo razumjeti – što točno znači moć razmišljanja?
Što je razmišljanje?
Razmišljamo svakog trenutka, ali što to zapravo znači? Nažalost, nemamo precizan odgovor, no možemo reći da je to nešto što “prepoznajemo kada vidimo.” Mnogi veliki umovi, od Platona i Aristotela do suvremenih filozofa, posvetili su puno vremena proučavanju što je razmišljanje. Kroz stoljeća, fascinirala nas je i zbunjivala činjenica o tome što se događa u našim umovima. Iako postoje različite teorije, jedno je jasno – razmišljanje je kognitivni proces koji može nastati i bez vanjskih podražaja. Ovisno o definiciji, razmišljanje može biti jedinstveno ljudsko iskustvo ili ga mogu dijeliti i životinje, ali na znatno nižoj razini.
Umjetna inteligencija osmišljena je da oponaša našu sposobnost razmišljanja. To obično uključuje rješavanje problema, donošenje odluka, zaključivanje i stvaranje koncepata. Neki teoretičari u taj proces uključuju memoriju ili maštu, no to nije univerzalno prihvaćeno jer te radnje često zahtijevaju osjetilni unos poput vida ili zvuka. Funkcionalizam i računalstvo tvrde da su mentalna stanja definirana funkcijom, a ne sastavom. Na neki način, naši mozgovi mogu djelovati poput kompleksnih računala, što znači da bi UI jednog dana mogla stvarno razmišljati u pravom smislu te riječi. Naravno, za sve ove teorije trebala bi cijela knjiga, no mislim da ste uhvatili bit.
Kako zapravo radi Umjetna inteligencija?
Kako prenosi Interesting Engineering, sustavi umjetne inteligencije, poput velikih jezičnih modela (VJM) i generatora vizuala, rade tako da obrađuju ogromne količine podataka kako bi oponašali ljudske odgovore ili kreativne rezultate. VJM se posebno treniraju na raznovrsnim tekstovima kako bi naučili jezične obrasce, gramatiku i kontekst. Kada im se postavi pitanje, oni stvaraju smisleni tekst predviđanjem najvjerojatnijeg slijeda riječi na temelju prikupljenih podataka. Međutim, oni ne “razmišljaju” niti razumiju značenje; njihovi odgovori su statistički rezultati, a ne originalne misli.
Generatori vizuala, koji stvaraju slike, funkcioniraju na sličan način. Analiziraju milijune vizualnih podataka (fotografija, slika, ilustracija) i uče prepoznati obrasce u stilovima, oblicima i bojama. Kada dobiju zadatak, stvaraju nove slike kombinirajući te obrasce. Iako to podsjeća na način kako umjetnici pronalaze inspiraciju u tuđim radovima, pravi umjetnici, pogotovo majstori, razvijaju svoj stil kroz godine rada i istraživanja. Obje vrste UI sustava izvrsne su u oponašanju i simulaciji, ali ne mogu eksperimentirati, razumjeti ili stvarati s pravom namjerom. One oponašaju kreativnost na temelju ljudskih unosa, ali nemaju subjektivno iskustvo koje potiče pravu ljudsku inteligenciju i inovaciju.
Hoće li UI ikada moći misliti?
Ključno pitanje je postoji li nešto inherentno jedinstveno u načinu na koji živa bića, posebice ljudi, obrađuju informacije u usporedbi s računalima. Neki stručnjaci vjeruju da bi UI mogla dosegnuti razinu “umjetne opće inteligencije“, omogućujući joj da obavlja sve intelektualne zadatke koje može čovjek.
S druge strane, neki vjeruju da prava svijest i razumijevanje možda nisu mogući za UI jer joj nedostaje subjektivno iskustvo. Iako UI može imitirati ljudsku kreativnost, prava kreativnost često dolazi iz emocija ili egzistencijalnih iskustava, poput straha od smrti ili želje za ostavljanjem naslijeđa. U tom smislu, UI će uvijek biti alat za simulaciju, ali pravi eksperiment, gdje su ishodi nepoznati i ulozi stvarni, ostat će jedinstveno ljudska sposobnost. Kako se umjetna inteligencija razvija i postaje sve prisutnija u svakodnevnom životu, od tražilica do pametnih uređaja, budućnost će vjerojatno donijeti veću integraciju između ljudi i strojeva. Možda ćemo vidjeti simbiozu u kojoj UI nadopunjuje ljudsku inteligenciju, dok će ljudi donositi kreativnu i emocionalnu energiju, zaključuje IE.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
