Ljudski mozak, remek-djelo evolucije, i dalje zbunjuje znanstvenike svojom najtajanstvenijom značajkom: sviješću. Unatoč revolucionarnim dostignućima u neuroznanosti, pitanje kako razmišljamo, osjećamo i doživljavamo svijet ostaje jedno od najdubljih misterija. Međutim, sve veći broj istraživanja sugerira da svijest možda nije samo proizvod neuronskih impulsa, već i električnih polja koje proizvode te stanice. Ova kontroverzna ideja potiče rasprave i preoblikuje naše razumijevanje uma.
Znanstvena praznina: Teorije o svijesti
Suočena s nepoznatim, znanost često stvara niz hipoteza kako bi premostila praznine u razumijevanju. Taj je proces iznjedrio teorije koje objašnjavaju najsloženije pojave u svemiru—od teorije struna do tamne tvari. Područje svijesti nije iznimka. Teorije se kreću od usporedbe mozga s računalom, gdje neuroni djeluju kao tranzistori, do spekulacija da svijest može imati kvantno podrijetlo.
Ipak, druga teorija sve više dobiva na značaju: elektromagnetska polja koja stvaraju neuroni, poznata kao “efaptička polja ili ephaptic fields”, mogla bi igrati ključnu ulogu u svijesti. Ta polja, koja omogućuju tehnologijama poput elektroencefalograma (EEG) da otkrivaju moždanu aktivnost, možda su mnogo značajnija nego što se prije mislilo.
Uloga efaptičkih polja
Tamlyn Hunt, istraživač sa Sveučilišta California u Santa Barbari, istaknuo je potencijal efaptičkih polja u nedavnom članku za Scientific American. “Efaptičko u efaptičkom sprezanju jednostavno znači ‘dodirivanje,’” objašnjava Hunt. Iako je koncept relativno nepoznat, temelji se na dobro razumljivim elektromagnetskim interakcijama unutar naših stanica.
Ova ideja dobila je eksperimentalnu podršku 2019. godine, kada su istraživači sa Sveučilišta Case Western Reserve napravili iznenađujuće otkriće. Presjekavši hipokampus miša—ključni dio mozga—očekivali su da će neuronska aktivnost prestati između odvojenih dijelova. Umjesto toga, uočili su signale koji “skaču” između odvojenih regija, fenomen moguć samo putem električnog sprezanja. Ti su signali nestali kad je razmak premašio 400 mikrona.
“Bilo je to zapanjujuće otkriće,” izjavio je Dominique M. Durand, vodeći autor studije. “Za nas i za svakog znanstvenika kojem smo to ispričali.”
Ubrzanje moždanih procesa
Ovo otkriće moglo bi odgovoriti na dugogodišnje pitanje u neuroznanosti: zašto tradicionalna neuronska objašnjenja kognitivnih procesa djeluju presporo? Dodavanjem učinaka efaptičkih polja brzina prijenosa informacija unutar mozga mogla bi se teorijski povećati čak 5000 puta, kako sugerira istraživanje iz 2020. godine.
Ipak, iako su ova otkrića intrigantna, ona još uvijek ne rješavaju “težak problem” svijesti: kako biološki mehanizmi stvaraju subjektivna iskustva. Što nas čini sretnima, tužnima ili svjesnima sebe? Efaptičko sprezanje možda nudi dio slagalice, ali cjelokupna slika ostaje nedovršena.
Povijest znanosti pokazuje da se spekulacije s vremenom pretvaraju u potvrđeno znanje. Teorije, koliko god bile kontroverzne ili nepotpune, služe kao temelj za razumijevanje. Dok istraživači nastavljaju otkrivati biološke složenosti mozga, približavaju se demistifikaciji same svijesti. Iako je put dalek, obrisi ovog neuhvatljivog fenomena postaju jasniji, osvjetljavajući buduće smjerove.
