Astronomi koji proučavaju mogućnosti komunikacije s izvanzemaljskim civilizacijama sve se češće suočavaju s problemom razmjera: svemir nudi previše potencijalnih mjesta, frekvencija i trenutaka za traženje signala. U novom radu objavljenom na otvorenom serveru arXiv , Naoki Seto s Sveučilišta Kyoto predlaže strategiju koja bi mogla suziti potragu, koristeći iznimno rijedak i izuzetno sjajan događaj, tzv. BOAT (Brightest Of All Time) gamma-izboj u kombinaciji s referentnom točkom u našoj galaksiji.
Problem lokacije, frekvencije i vremena
Prilikom traženja SETI signala (Search for Extraterrestrial Intelligence), civilizacije su prisiljene razmišljati o trima parametrima: gdje tražiti, na kojoj frekvenciji i u kojem trenutku. Jednako ograničenje vrijedi i za potencijalne pošiljatelje. Slanje signala dovoljno snažnih da koherentno pokriju sve zvijezde u svim smjerovima iziskuje goleme količine energije i dugoročno nema smisla. Ako se prenosi na “pogrešnoj” frekvenciji ili ako se između frekvencija nasumično skače, vjerojatnost da primatelj signal prepozna drastično se smanjuje.
Na tom mjestu u raspravu ulazi teorija igara, jedna od disciplina ekonomije. Ona poznaje koncept tzv. Schellingove točke, odnosno rješenja na koje se igrači prirodno usredotočuju kada nemaju mogućnost međusobne komunikacije. U praksi to znači traženje nečega jedinstvenog ili “prirodnog” za koordinaciju. U prijašnjim istraživanjima predlagalo se korištenje takozvanih događaja (anchor events) poput supernova ili budućih spajanja neutronskih zvijezda kao referenci za vrijeme i mjesto. No i ta rješenja imaju značajna ograničenja: poznati binarni sustavi neutronskih zvijezda nisu dovoljno blizu trenutnom spajanju, dok supernove, poput one koja je oblikovala Rakovu maglicu, imaju nejasno određene udaljenosti pa time ne pružaju precizno prostorno sidro.
Kombinacija prostorne i vremenske reference
Kako bi zaobišao ove slabosti, dr. Seto predlaže hibridni pristup. Umjesto oslanjanja na jedan događaj, kombiniraju se dva: prostorna i vremenska referenca.Prema njegovoj ideji, središte Mliječne staze može poslužiti kao prostorna referenca, dok se iznimno svijetli događaj izvan galaksije koristi kao vremenska referenca.
Metodologija se temelji na konceptu “prstenova pretrage” za potencijalne primatelje i “prstenova odašiljanja” za pošiljatelje. Promjer takvih prstenova raste proporcionalno vremenu proteklom od izvornog događaja te udaljenosti do galaktičkog centra. Ključan parametar pritom je kut između mjesta eksplozije i centra galaksije, jer se njime normalizira vremensko kašnjenje koje bi trebalo koristiti prilikom odašiljanja signala prema određenom zvjezdanom sustavu.
Civilizacija u ciljanom sustavu tako bi jednako mogla odrediti kada tražiti signal, koristeći iste početne podatke: trenutak eksplozije, udaljenost događaja od galaktičkog centra i smjer izvora prema Sgr A* (supermasivnoj crnoj rupi u središtu Mliječne staze). Prednost središta galaksije u ovoj ulozi leži u činjenici da civilizacije s današnjom razinom tehnološkog razvoja vrlo precizno znaju udaljenost te točke od vlastitih sustava.
BOAT kao iznimna prilika
Za vremensku referencu dr. Seto ističe gotovo idealan događaj, nedavno otkriven gamma-izboj GRB 221009A. Taj izboj, nazvan BOAT jer je bio čak 40 puta svjetliji od prethodno najsvjetlijeg zabilježenog, pojavio se i na vrlo povoljnoj poziciji na nebu: na niskoj galaktičkoj visini, zbog čega veliki broj zvijezda Mliječne staze ulazi u doseg prstena pretrage. Seto procjenjuje da se kombinacija takve ekstremne sjajnosti i tako povoljnog položaja javlja tek jednom u stotinu tisuća godina.
Ipak, otvoreno ostaje pitanje frekvencije. Neki istraživači sugeriraju da bi kao univerzalno prepoznatljiva referentna frekvencija mogla poslužiti tzv. Hidrogenska linija na 1420 MHz (frekvencijski prijelaz u atomu vodika). No, u praksi bi potencijalni primatelj i dalje morao pratiti više različitih frekvencijskih pojasa kroz dulje vremensko razdoblje.
Unatoč tom ograničenju, Setova hibridna strategija mogla bi smanjiti prostor pretrage i do stotinu puta. Naravno, to vrijedi samo ako bi i druga civilizacija neovisno razvila istu logiku. S obzirom na jedinstvenost gamma-izboja GRB 221009A, mnogi znanstvenici smatraju da vrijedi iskoristiti ovu priliku, jer nova šansa takvog tipa vjerojatno neće doći prije nego za oko 100.000 godina.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
