Mjesec je mogao imati erupcije vulkana prije samo 120 milijuna godina, prema uzorcima koje je donijela kineska sonda Chang’e 5.
Kineska misija Chang’e 5 donijela je na Zemlju fascinantne dokaze da su vulkani na Mjesecu eruptirali prije relativno kratkog vremena, u geološkim okvirima — prije oko 120 milijuna godina. Otkriće sitnih staklenih kuglica u mjesečevoj prašini, koju je sonda vratila u prosincu 2020. godine, moglo bi potpuno promijeniti naše dosadašnje razumijevanje evolucije Mjeseca.
Vulkanska prošlost Mjeseca
Znanstvenici već dugo znaju da je Mjesec u davnoj prošlosti bio vulkanski aktivan. Tamne površine poznate kao Mjesečeva mora predstavljaju golema vulkanska područja, stara između 3 i 3,8 milijardi godina. Dosad se smatralo da je upravo to bio posljednji period značajne vulkanske aktivnosti na Mjesecu.
Međutim, sonda Chang’e 5 otkrila je zapanjujuće nove dokaze o vulkanskim erupcijama koje su se dogodile prije otprilike 123 milijuna godina, s mogućom odstupanjima od 15 milijuna godina. Geološki gledano, ovo je nedavno i sugerira da je Mjesec možda bio vulkanski aktivan kroz cijelo svoje postojanje, a možda je čak i danas.
Dokazi iz staklenih kuglica
Dokaz o nedavnim vulkanskim erupcijama dolazi iz samo tri sitne staklene kuglice, pronađene među 3.000 uzoraka koje je Chang’e 5 vratila. Znanstvenici iz Kineske akademije znanosti, predvođeni Bi-Wen Wangom i Qian Zhangom, pretražili su 1,7 grama mjesečeve prašine kako bi pronašli ove vrijedne uzorke. Kuglice, veličine od 20 do 400 mikrona, obično nastaju uslijed udara asteroida koji zagrijavaju stijene i pretvaraju ih u staklo. Većina pronađenih kuglica formirana je na ovaj način, što nije iznenađenje s obzirom na broj udarnih kratera na Mjesecu.
No, postoji još jedan način na koji se ove kuglice mogu formirati. Vulkanske erupcije stvaraju vulkansko staklo, a takve kuglice su već ranije pronađene na Mjesecu, ali su bile starije milijardama godina. Chang’e 5 je uspjela pronaći tri kuglice vulkanskog porijekla iz novije geološke prošlosti, što ovaj pronalazak čini posebno važnim.
Moguća ‘današnja’ vulkanska aktivnost?
Radioizotopno datiranjeovih kuglica otkrilo je njihovu starost, a znanstvenici vjeruju da su nastale zbog visoke koncentracije elemenata poput torija i rijetkih zemalja. Ovi elementi proizvode toplinu putem radioaktivnog raspada, što može uzrokovati lokalizirano topljenje stijena u mjesečevoj kori, uzrokujući manje vulkanske erupcije.
Ključno pitanje koje se sada postavlja je: može li Mjesec još uvijek biti vulkanski aktivan? Tijekom godina, amaterski astronomi izvještavali su o pojavi tzv. prolaznih mjesečevih fenomena (TLP) — svjetlucavih i obojenih izmaglica iznad površine Mjeseca. Iako ti fenomeni nisu potvrđeni svemirskim sondama, postoji mogućnost da su uzrokovani vulkanskim plinovima koji izlaze iz unutrašnjosti Mjeseca. Iako mnoga pitanja ostaju neodgovorena, jedno je sigurno: Mjesec možda nije toliko geološki mrtav kao što smo mislili, a povremena vulkanska aktivnost mogla bi se događati i danas.
