Mjesec bi mogao postati ključna točka za istraživanje svemira

Nova britanska misija planira detekciju ranih radijskih signala iz doba prije nastanka zvijezda.

---

Znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva razvijaju misiju koja bi mogla otvoriti jedno od posljednjih nerazjašnjenih poglavlja u povijesti svemira — razdoblje koje je prethodilo formiranju zvijezda i galaktika.

Nazvana CosmoCube, ova kompaktna svemirska letjelica trebala bi kružiti oko Mjeseca i iz njegove zaklonjene orbite bilježiti iznimno slabe radijske signale iz najranijeg doba svemira. Fokus je na tzv. kozmičkom mračnom dobu — razdoblju nakon Velikog praska, a prije nego što su uopće nastali izvori svjetlosti.

Mjesec kao prirodni štit od zemaljskih smetnji

Zbog sveprisutne radijske buke na Zemlji — uzrokovane atmosferom i tehnološkim izvorima — detekcija tih drevnih signala s tla praktički je nemoguća. Zaklonjena strana Mjeseca, koja je stalno okrenuta od Zemlje, nudi prirodnu zaštitu od interferencija.

“Rad s površine Zemlje otežan je stalnim smetnjama. Mjesec nam omogućuje mirno, stabilno okruženje za detekciju signala iz ranog svemira”, objašnjava dr. Eloy de Lera Acedo sa Sveučilišta Cambridge, voditelj misije CosmoCube.

Letjelica će mjeriti frekvencijski raspon između 10 i 100 MHz, gdje se očekuje otkriti tragove neutralnog vodika iz vremena kada je svemir bio u jednostavnom, tamnom stanju — bez struktura, zvijezda ili galaktika.

Novi uvidi u razvoj svemira i ulogu tamne tvari

Podaci koje CosmoCube planira prikupiti mogli bi pomoći znanstvenicima rekonstruirati prijelaz iz homogenog svemira u kompleksan sustav ispunjen svjetlošću, zvijezdama i galaktičkim strukturama. Osim toga, misija bi mogla pridonijeti boljem razumijevanju tamne tvari, čije gravitacijsko djelovanje ima ključnu ulogu u tom procesu.

CosmoCube bi također mogao ponuditi nove tragove za razjašnjavanje tzv. Hubbleove napetosti — neslaganja između brzine širenja svemira izmjerene iz različitih vremenskih epoha.

Znanstvenici se nadaju i podacima koji bi rasvijetlili moguće interakcije između tamne tvari i obične tvari, koje se zasad pretpostavljaju, ali nisu potvrđene opažanjima.

Tehnički koncept: mali satelit, veliki doseg

CosmoCube će nositi precizno kalibrirani radiometar, optimiziran za rad u okruženju s vrlo niskim razinama signala. Dizajniran je da prepozna slab radijski potpis vodikovih atoma iz vremena neposredno nakon Velikog praska.

Instrumentacija se trenutačno testira u laboratorijima, a razvojni tim surađuje s britanskim partnerom SSTL Ltd na izradi satelitske platforme. Projekt okuplja znanstvenike sa sveučilišta Cambridge i Portsmouth, te institucije STFC RAL Space, a financira se u okviru bilateralnog programa Britanske svemirske agencije.

Prvi podaci očekuju se do kraja desetljeća

Misija se nalazi u fazi tehnološke validacije i okolišnog testiranja. Ako sve prođe prema planu, lansiranje u lunarnu orbitu planira se unutar četiri do pet godina, s ciljem početka operativnog rada prije kraja desetljeća.

“Ovi radijski valovi putovali su više od 13 milijardi godina. Vrijeme je da ih konačno zabilježimo — iz mjesta koje nudi savršenu tišinu za slušanje svemira”, zaključuje prof. David Bacon sa Sveučilišta Portsmouth.